Europske vlasti muku muče s migrantima jer bi ih deportirali, ali to je sad skoro i nemoguće

Švedski ministar za migracije Johan Forssell pozvao je Europsku uniju da uspostavi zajedničku proceduru za izdavanje identifikacijskih i putnih dokumenata afganistanskim državljanima kojima je odbijen azil ili koji su počinili kaznena djela u zemljama domaćinima.

Forssell je rekao da je trenutačno “više-manje nemoguće” deportirati Afganistance koji ne ispunjavaju uvjete za azil jer nemaju osobne dokumente ni putovnice.

Istaknuo je da, iako u EU-u ne postoji interes za “političke aranžmane” s Afganistanom koji bi talibanskom režimu dali legitimitet, države članice mogu na tehničkoj razini postići dogovor o izdavanju dokumenata koji bi omogućili brže deportacije.

“Sličan problem se javlja i kod Sirijaca”

“Veliki nam je problem to što imamo dosta slučajeva Afganistanaca koji su u Švedskoj počinili kaznena djela, a danas ih je gotovo nemoguće protjerati”, rekao je Forssell u razgovoru za Associated Press na marginama neformalnog sastanka ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a na Cipru.

Dodao je da svatko tko dođe u Europu i počini kazneno djelo sam bira da ne bude dio društva te da vlasti moraju učiniti sve kako bi takve osobe bile deportirane. “Ako dođete u Europu i počinite kazneno djelo, sami ste odlučili da ne budete dio našeg društva. I moramo učiniti sve što možemo kako bismo osigurali da budete protjerani”, rekao je.

Naglasio je da se sličan problem javlja i kod neuspješnih sirijskih tražitelja azila, ali da su Afganistanci trenutačno prioritet. Prema njegovim riječima, afganistanski državljani ne mogu dobiti osobne dokumente ili putovnice jer većinu afganistanskih veleposlanstava u Europi talibanske vlasti ne priznaju.

Forssell je naveo da je izvršno tijelo EU-a nedavno imalo kontakte u Kabulu oko tog pitanja, što je nazvao “vrlo pozitivnim prvim korakom”. Dodao je da među mnogim državama članicama koje se suočavaju s istim problemom postoji “široki konsenzus” da se ubrza deportacija Afganistanaca kojima je azil odbijen ili koji su počinili kaznena djela.

“Mislim da isporučujemo ono što švedska javnost očekuje od nas”

Prema njegovim procjenama, više od polovice afganistanskih tražitelja azila dobit će odbijenicu te se “moraju vratiti kući”, jer će u suprotnom oslabjeti javna potpora prihvatu onih koji doista ispunjavaju uvjete za azil. Kao jedno od rješenja predložio je da se Afganistanci predviđeni za deportaciju iz različitih država EU-a grupiraju i vraćaju čarter-letovima.

Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner rekao je da države članice na tehničkoj razini komuniciraju s “de facto vlastima” u Afganistanu kako bi se olakšale repatrijacije.

Forssell je podsjetio da se tradicionalno velikodušna švedska politika prema azilantima promijenila tijekom posljednjih deset godina zbog zabrinutosti građana oko problema koje je donijela masovna migracija. Rekao je da su ti strahovi bili jedan od ključnih razloga za formiranje sadašnje vlade prije tri godine, uz potporu antimigracijske stranke.

Dodao je da su zahtjevi za azil u Švedskoj trenutačno na najnižoj razini od 1985. godine. “Mislim da nam ide vrlo dobro i da isporučujemo ono što švedska javnost od nas očekuje”, zaključio je.