EU i NATO ubrzavaju jačanje obrane nakon Trumpovih prijetnji izlaskom iz saveza

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

EU i NATO objavili su u četvrtak da se namjeravaju bolje koordinirati u cilju jačanja obrambene industrije u Europi, nakon nedavnih prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će se povući iz Sjevernoatlantskog saveza.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Moramo ulagati više, proizvoditi više i to činiti brže", objavila je na platformi X predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nakon što se u četvrtak u Bruxellesu sastala s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, prenosi Hina.

Dvoje čelnika također je odlučilo "blisko surađivati" kako bi "pripremili uspješan samit u Ankari", dodala je.

Trideset i dvije države članice Sjevernoatlantskog saveza sastaju se početkom srpnja u Turskoj na samitu za koji se očekuje da će biti buran nakon opetovanih uvreda američkog predsjednika upućenih europskim saveznicima.

"NATO nije bio tu kada smo ga trebali, a neće biti tu niti ako ga ponovno zatrebamo", napisao je prošli tjedan nakon susreta s Rutteom u Washingtonu.

Američki predsjednik mjesecima prijeti napuštanjem NATO-a, unatoč nastojanjima Marka Ruttea da ublaži njegov gnjev. Između ostalog, on optužuje Europljane da odbijaju pomoći u ratu protiv Irana koji su Sjedinjene Države pokrenule sa svojim izraelskim saveznikom 28. veljače.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naglasak na jačanju obrambene industrije i sposobnosti u Europi bit će jedna od tema razgovora u Ankari u pokušaju da se odgovori na američku zabrinutost, objasnio je ovaj tjedan diplomatski izvor u Bruxellesu.

A put je još dug. Rusija i dalje nadmašuje Europu u pogledu proizvodnje naoružanja, posebice projektila, priznao je ovaj tjedan europski povjerenik za obranu Andrius Kubilius u razgovoru za AFP. "Rusija proizvodi 900 balističkih projektila godišnje, Europska unija nula", naglasio je.

Bruxelles je odlučio pomoći zemljama EU-a u ponovnom naoružavanju pred ruskom prijetnjom, stavljajući im na raspolaganje zajmove u ukupnom iznosu od 150 milijardi eura. Prve isplate trebale bi se realizirati u svibnju, rekao je Kubilius. Obećao je i druge mjere potpore, posebno usmjerene prema malim i srednjim poduzećima koja često imaju poteškoća s prikupljanjem sredstava.

Vezani članci