Događaji koji su obilježili 2025.: Smrt pape, Epsteinovi dokumenti, Thompsonov koncert, Trump i umjetna inteligencija

Godina 2025. ostat će zapamćena kao razdoblje u kojem je svijet ušao u novu, nesigurniju fazu. Umjesto stabilnosti i oporavka, godinu su obilježili ratovi bez rješenja, duboke političke podjele, snažan tehnološki zaokret i slabljenje povjerenja u institucije koje su desetljećima činile temelj globalnog poretka.

Jedan od najsnažnijih trenutaka godine dogodio se u travnju, kada je preminuo papa Franjo. Njegova smrt označila je kraj pontifikata koji je snažno obilježio Katoličku crkvu i globalne društvene rasprave. Papa Franjo bio je glas koji je upozoravao na nejednakost, ratove, migracije i siromaštvo, često ulazeći u otvoreni sukob s političkim elitama. Njegov odlazak ostavio je prazninu, a izbor novog pape Lava XIV. u svibnju otvorio je pitanje hoće li Crkva nastaviti tim putem ili krenuti u drukčijem smjeru.

Sjedinjene Američke Države 2025. su dočekale u stanju duboke polarizacije. Ubojstvo Charlieja Kirka šokiralo je američku javnost i ponovno otvorilo pitanje političkog nasilja, koje je sve češće prisutno u javnom prostoru. Taj događaj mnogi su protumačili kao znak da su granice političkog sukoba opasno pomaknute, a demokratski dijalog dodatno oslabljen.

Povjerenje u političke i društvene elite dodatno je narušeno objavom novih dokumenata iz takozvanih “Epstein files”. Iako su odgovori na ključna pitanja ponovno izostali, afera je još jednom pokazala koliko su moć i novac isprepleteni te koliko je javnost skeptična prema sposobnosti sustava da se obračuna s vlastitim slabostima.

Na globalnoj sigurnosnoj karti, rat u Ukrajini ušao je u četvrtu godinu bez jasne naznake završetka. Sukob je postao dio svakodnevice međunarodne politike, a zamor saveznika sve vidljiviji. Slična slika zadržala se i na Bliskom istoku, gdje su Gaza, Izrael i Hezbollah nastavili živjeti u sjeni mogućnosti šire eskalacije, bez ozbiljnog političkog rješenja.

Istodobno, 2025. je bila godina u kojoj je umjetna inteligencija prestala biti samo tehnološka novost i postala političko i društveno pitanje. Europska unija započela je primjenu AI Acta, prvog velikog zakona kojim se pokušava regulirati razvoj i korištenje umjetne inteligencije. Razlike između europskog i američkog pristupa postale su sve izraženije, dok je u javnosti rasla zabrinutost zbog utjecaja AI-ja na radna mjesta, privatnost i sigurnost.

Velike promjene dogodile su se i u industriji. Europska autoindustrija suočila se s padom konkurentnosti, dok su kineski proizvođači električnih vozila postali ozbiljna prijetnja tradicionalnim brendovima. Tesla je izgubila dio tržišnog udjela, a elektrifikacija vozila iz faze entuzijazma prešla u fazu realnih ekonomskih i socijalnih posljedica.

Unatoč krizama, 2025. je pokazala da masovna okupljanja i dalje imaju snažan društveni značaj. Koncert Marka Perkovića Thompsona, koji je okupio oko pola milijuna ljudi, prerastao je okvire glazbenog događaja i postao snažan društveni i identitetski fenomen, dok su veliki sportski i javni skupovi diljem svijeta potvrdili da gotovo nijedan masovni događaj više nije neutralan, nego nosi jasnu političku ili vrijednosnu poruku.

Kako se 2025. približavala kraju, postalo je jasno da svijet ulazi u novu godinu bez velikih rješenja. Umjesto toga, ostao je osjećaj da se stari poredak polako raspada, dok novi još nije do kraja oblikovan.

Godina iza nas neće se pamtiti po jednoj odluci ili jednom događaju, nego po spoznaji da su promjene duboke, trajne i da će njihove posljedice tek doći do izražaja.