Bogata regija Kanade razmišlja o odcjepljenju

Hercegovina.info
Vidi originalni članak

Kanadska pokrajina Alberta 19. listopada izlazi na referendum na kojem će jedno od ključnih pitanja biti treba li ostati u sastavu Kanade ili pokrenuti pravni proces koji bi u konačnici mogao dovesti do obvezujućeg referenduma o odcjepljenju. Riječ je o dosad najozbiljnijem institucionalnom koraku prema mogućem odvajanju ove naftom bogate zapadne pokrajine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Referendum 19. listopada obuhvatit će ukupno deset pitanja, a upravo je deseto posvećeno budućem statusu Alberte. Za razliku od ostalih, ono nije pravno obvezujuće. Građani će birati između ostanka Alberte kao kanadske pokrajine i pokretanja postupka predviđenog kanadskim ustavnim okvirom koji bi mogao završiti naknadnim obvezujućim referendumom o odvajanju.

Premijerka Alberte Danielle Smith naglašava da osobno podupire ostanak pokrajine u Kanadi i najavila je da će upravo za tu opciju glasati. Istodobno smatra da stanovnicima treba omogućiti da se izjasne o pitanju koje posljednjih godina sve snažnije opterećuje političku scenu pokrajine.

Nezadovoljstvo Ottawom traje godinama

Alberta je središte kanadske naftne i plinske industrije te tradicionalno snažno uporište konzervativaca. Separatističke ideje ondje nisu nove, ali su posljednjih godina dobile dodatni zamah zbog nezadovoljstva politikom savezne vlade u Ottawi, posebno propisima koji se odnose na energetiku i zaštitu okoliša. Zagovornici veće samostalnosti tvrde da su takve mjere ograničavale razvoj najvažnijeg dijela gospodarstva pokrajine.

Pitanje odcjepljenja dodatno je aktualizirano nakon inicijative separatističkog Alberta Prosperity Projecta. Građanska inicijativa za izravni referendum završila je pred sudom, gdje je blokirana zbog pitanja prava i konzultacija s autohtonim zajednicama. Pokrajinska vlada potom je odlučila pitanje uključiti u već planirani referendum u listopadu.

Čak i kada bi većina građana podržala pokretanje procesa, Alberta se ne bi automatski odvojila od Kanade. Kanadske pokrajine nemaju pravo jednostrano proglasiti neovisnost, a eventualni proces zahtijevao bi daljnje ustavne i političke pregovore sa saveznom vladom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ankete zasad uvjerljivo na strani ostanka

Separatisti trenutačno nemaju potporu većine stanovništva. Prema istraživanju Ipsosa provedenom od 28. svibnja do 1. lipnja, samo 19 posto ispitanih stanovnika Alberte reklo je da bi na listopadskom referendumu podržalo pokretanje budućeg obvezujućeg referenduma o odvajanju.

Kada ih se izravno pita kako bi glasali na eventualnom referendumu o neovisnosti, samo 18 posto podupire odvajanje, dok bi 72 posto glasalo za ostanak u Kanadi. Potpora odcjepljenju pritom je pala za deset postotnih bodova u odnosu na Ipsosovo istraživanje iz siječnja.

Carney povukao paralelu s Brexitom

Kanadski premijer Mark Carney otvoreno se protivi mogućem odvajanju Alberte te je upozorio da glasanje o pokretanju procesa može postati "opasan blef". Carney je pritom povukao paralelu s Brexitom, podsjećajući na svoje iskustvo guvernera Bank of England u vrijeme britanskog referenduma o izlasku iz Europske unije.

Njegova je poruka da birači ne bi trebali promatrati takvo izjašnjavanje samo kao sredstvo pritiska na saveznu vlast jer jednom pokrenuti politički proces može imati posljedice koje nadilaze početne namjere njegovih zagovornika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Separatistički pokret dodatnu pozornost privukao je i kontaktima s američkim dužnosnicima. Predstavnici Alberta Prosperity Projecta tijekom proteklog razdoblja sastajali su se s predstavnicima američke administracije, no iz SAD-a je poručeno da na tim sastancima nisu preuzete nikakve obveze prema separatistima.

Unutar samog pokreta postoje različite vizije budućnosti – od potpuno neovisne Alberte, preko čvršće suradnje zapadnih kanadskih pokrajina, do pojedinaca koji otvoreno razmatraju bliže povezivanje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ipak, trenutačne ankete pokazuju da velika većina stanovnika Alberte i dalje svoju budućnost vidi unutar Kanade.

Referendum 19. listopada stoga neće predstavljati konačnu odluku o raspadu Kanade, ali bi rezultat mogao pokazati koliko je separatistički pokret doista snažan i postoji li politička potpora za pokretanje dugotrajnog ustavnog procesa kakav Kanada izvan Quebeca dosad nije prošla.

Vezani članci