Berlin mijenja pravila igre, Njemačka bilježi rekordan broj deportacija

Broj deportacija iz Njemačke porastao je u prvih devet mjeseci 2025. za petinu u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Od siječnja do rujna ove godine deportirano je 17.651 osoba, priopćilo je Savezno ministarstvo unutarnjih poslova kao odgovor na upit zastupničkog kluba Ljevice.

U istom razdoblju 2024. zabilježeno je 14.706 deportacija, dok ih je prethodnih godina bilo 12.042 (2023.) i 9.567 (2022.) – gledano za prvih devet mjeseci svake godine, prenosi Deutsche Welle.

Najveći broj ljudi deportiran je u Tursku (1.614) i Gruziju (1.379), a potom slijede Španjolska (928), Francuska (842), Srbija (722), Bugarska (655) i Albanija (637).

Gotovo svaka peta deportirana osoba bila je dijete ili maloljetnik – 3.095 od ukupno 17.651, dok su starije osobe bile iznimno rijetke: samo 54 deportirane osobe imale su više od 70 godina.

Deportacije u okviru Dablinskog sporazuma

Osobe se vraćaju u članice EU-a u koje su najprije ušle, kako bi ondje prošle postupak za azil. Tijekom 2024. godine Francuska i Španjolska bile su među deset najčešćih zemalja odredišta deportacija iz Njemačke – s 975 deportacija u Francusku i 901 u Španjolsku.

Prema Dablinskom sporazumu, ako osoba iz neke druge zemlje EU-a uđe u Njemačku, ona se vraća u zemlju prvog ulaska, kako bi ondje podnijela zahtjev za dodjelu azila.

Kritika Ljevice: „Neljudska politika"

Zastupnica Ljevice Klara Bünger kritizirala je porast broja deportacija kao posljedicu „neljudske politike". „Kada je cilj da se broj deportacija pod svaku cijenu poveća, vlasti gotovo više i ne poznaju granice“, izjavila je ona.

U Turskoj se, dodala je, „ljevičari, Kurdi i oporbenjaci progone i zatvaraju“, a ipak deportacije u tu zemlju za saveznu vladu „očigledno ne predstavljaju problem“.

„Ova politika vrijeđa ljudsko dostojanstvo pogođenih, izaziva strah i užas među osobama s nesigurnim boravišnim statusom i ni najmanje ne doprinosi tome da život ljudi u Njemačkoj bude bolji ili sigurniji“, naglasila je Bünger.

Plan vlade: više deportacija i stroži zakoni

Stranke Unije (CDU/CSU) i SPD su se u svom koalicijskom sporazumu obvezali da će značajno povećati broj deportacija. U tu svrhu planiraju i promjene zakona.

Tako vladajuća koalicija želi ukinuti obveznu pravnu pomoć osobama u pritvoru zbog deportacije. Savezna policija trebala bi dobiti veće ovlasti, dok bi opasne osobe i počinitelji teških kaznenih djela mogli biti stavljeni u trajni pritvor do deportacije. Kapaciteti za takav pritvor trebali bi biti znatno prošireni.

Uskoro i deportacije u Afganistan?

Prema riječima ministra unutarnjih poslova Alexandera Dobrindta, pregovori između Njemačke i talibana o deportacijama u Afganistan „pri samom su kraju“.

„Razgovori su vrlo odmakli“, rekao je Dobrindt, dodajući da se pregovara i o mogućnostima povratka ne samo čarter-letovima, već i redovnim linijama.

Dobrindt je najavio da namjerava još ove godine sklopiti i sporazum sa Sirijom, kako bi nakon 14 godina ponovno bilo moguće obavljati deportacije u tu zemlju.

U prvoj fazi to bi se odnosilo na osuđene prijestupnike. Osim toga, nekoliko upravnih sudova presudilo je da za radno sposobne muškarce, pod određenim okolnostima, više ne vrijedi takozvana zabrana deportacije u Siriju.

Savezne pokrajine podržavaju Dobrindta

Savezne pokrajine u međuvremenu jednoglasno podržavaju Dobrindtovu inicijativu za deportacije i u Afganistan i Siriju. U zaključcima Konferencije premijera pokrajina (MPK) navodi se da se od savezne vlade traži omogućavanje „daljnjih i redovitih povrataka u Afganistan i Siriju – počevši od prijestupnika i sigurnosno rizičnih osoba“.

Predsjedavajući MPK-a Alexander Schweizer (SPD) naglasio je da nakon deportacija prijestupnika trebaju uslijediti i deportacije drugih kategorija migranata. „Odlučnost u borbi protiv neregularne migracije“ naziva se u dokumentu „pokazateljem povjerenja građana u državu“.