Austrijanci podijelili 25 tisuća državljanstava, građani BiH na samom vrhu

Broj osoba koje su stekle austrijsko državljanstvo nastavio je rasti i tijekom 2025. godine, pokazuju najnoviji podaci austrijskog statističkog ureda. Austrijsku putovnicu lani je dobilo 25.095 osoba, što je povećanje od 14,6 posto u odnosu na godinu ranije.

Zanimljivo je da 9.583 nova državljanina ne žive u Austriji. U najvećem broju riječ je o potomcima osoba protjeranih u razdoblju nacističkog režima. Među onima koji su prošle godine stekli državljanstvo bilo je 3.189 Sirijaca, 1.632 državljana Turske, 1.301 Afganistanac, 745 osoba iz Bosne i Hercegovine te 709 Iranaca.

Najviše novih državljana evidentirano je u Beču, njih 5.078. Rast je zabilježen i u Vorarlbergu, Tirolu, Donjoj Austriji, Štajerskoj, Koruškoj i Gradišću. Pad je registriran samo u Salzburgu, gdje je broj smanjen za 0,2 posto, te u Gornjoj Austriji, gdje je zabilježen pad od 11,2 posto.

Upravo su u Gornjoj Austriji te brojke dočekane s odobravanjem. Pokrajinski poglavar Thomas Stelzer iz ÖVP-a ocijenio je kako rezultati potvrđuju ispravnost regionalnog pristupa integracijskoj politici.

"Državljanstvo nije automatizam, nego završni korak uspješne integracije", poručio je Stelzer. Dodao je kako, dok na saveznoj razini brojke snažno rastu, Gornja Austrija pokazuje da "dosljedan i jasan kurs" daje rezultate.

Govoreći o kriterijima, naglasio je da osoba koja želi postati austrijski državljanin mora znati njemački jezik, biti zaposlena, poštovati zakon i prihvatiti društvene vrijednosti. Prema njegovim riječima, u posljednjim su mjesecima uvedene mjere s ciljem smanjenja, kako je naveo, "pogrešnih poticaja" za useljenike.

Kao primjere istaknuo je OÖ-Hausordnung i uvođenje kartice za materijalna davanja na razini cijele pokrajine, čime su, kako tvrdi, suzbijeni takozvani "pull-faktori". Naglasio je da integracija podrazumijeva obveze, rad, osobnu odgovornost i poštovanje pravila te da državljanstvo mora predstavljati "najvišu pravnu vezu" s državom, koja dolazi na kraju integracijskog procesa.

Stelzer je također poručio da bi podržao raspravu na saveznoj razini o postrožavanju uvjeta, uključujući produljenje razdoblja čekanja. Oni koji žele trajno biti dio austrijskog društva, smatra, to bi trebali dokazivati kroz dulje razdoblje. Gornja Austrija, dodao je, nastavit će provoditi dosadašnji pristup.