Austrija deportirala preko 9 tisuća migranata, od toga ih je pola osuđeno za kaznena djela

Broj zahtjeva za azil u Austriji nastavlja padati. Prema podacima austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom kolovoza 2025. godine podneseno je 1.403 zahtjeva za azil, što je 179 manje nego u srpnju. Od početka godine do kraja kolovoza ukupno je zabilježeno 11.622 zahtjeva, što predstavlja pad od 32 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine (17.171 zahtjev).

Najveći broj zahtjeva u kolovozu dolazi iz Afganistana – ukupno 405, ali više od polovice njih nisu novi zahtjevi, već se odnose na ponovne prijave ili zahtjeve djece rođene u Austriji. Od ukupnog broja ovogodišnjih zahtjeva, samo 4.545 su tzv. originalni zahtjevi, dok se ostali odnose na osobe koje su već ranije zatražile zaštitu, piše Kroativ. 

Prema Ministarstvu, na povećanje broja zahtjeva među ženama iz Afganistana utjecala je i presuda Europskog suda pravde (EuGH), prema kojoj žene koje imaju samo subsidijarnu zaštitu mogu ponovno podnijeti zahtjev za puni azil.

Trend pada i u ostatku Europe

Slično kao u Austriji, broj zahtjeva za azil pada i na razini cijele Europske unije. Do kraja kolovoza 2025. zabilježeno je 528.444 zahtjeva, što je 20 posto manje nego u istom razdoblju 2024. godine.

Najveći pad zabilježen je u:

Cipru (–65 %)
Bugarskoj (–71 %)
Rumunjskoj (–52 %)
Njemačkoj (–38 %)
Nizozemskoj (–33 %)
Italiji (–20 %)

S druge strane, broj zahtjeva porastao je u Latviji (+18 %), Luksemburgu (+8 %) i Hrvatskoj (+7 %).

Austrija se po broju zahtjeva po glavi stanovnika nalazi na 11. mjestu u Europi, dok je u apsolutnim brojkama na 9. mjestu, iza Belgije, Švicarske i Nizozemske, a ispred Poljske i Irske.

Više od 9.000 osoba deportirano – polovica osuđena za kaznena djela

Do kraja kolovoza austrijsko Savezno ured za strance i azil (BFA) donio je 20.790 negativnih rješenja ili obustavio postupke. Od tog broja:

6.984 osoba dobilo je azil ili subsidiarnu zaštitu
1.269 osoba napustilo je Austriju dobrovoljno tijekom postupka
9.080 osoba deportirano je – od čega 4.717 dobrovoljno, a 4.363 prisilno
Prema navodima Ministarstva unutarnjih poslova, svaka druga deportirana osoba prethodno je bila kazneno osuđena. Do kraja kolovoza izvršeno je i 619 “Dublin” transfera u druge EU države, među njima:

75 osoba iz Afganistana
69 iz Sirije
67 iz Alžira

Znatno smanjen broj osoba u sustavu osnovne skrbi

Trenutno se u sustavu osnovne skrbi u Austriji nalazi 55.923 osoba, dok ih je početkom 2023. bilo gotovo 93.000. Ministarstvo ističe da su zbog toga moguće značajne uštede, a broj državnih smještajnih centara smanjen je s više od 30 na samo 8.

Smanjen je i broj šatora i kontejnerskih objekata na graničnim prijelazima, s obzirom na pad ilegalnih prelazaka granice. U Spielfeldu ostaju samo ključni objekti za posebne policijske kontrole, dok će četiri šatora biti uklonjena do kraja rujna. Slično je i u Nickelsdorfu, gdje su također uklonjena četiri velika šatora.

Kontroverze oko posjeta delegacije talibana

Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) suočio se s kritikama nakon što je austrijska delegacija održala sastanak s predstavnicima talibanskog režima. Oporba, uključujući SPÖ i Zelene, osudila je susret. Ministarstvo je odgovorilo kako se radilo o tehničkim razgovorima s ciljem omogućavanja povratka afganistanskih državljana osuđenih za kaznena djela.

U obranu je stao i kancelar Christian Stocker (ÖVP), rekavši: “To što želimo provesti deportacije ne znači da podržavamo režim u Afganistanu.”