Američka vojska napušta Irak

Američke borbene postrojbe i logistička potpora napustile su teritorij Iraka, čime bi mogao završiti američki vojni angažman koji je počeo invazijom 2003. godine. Informaciju je objavila njemačka agencija dpa, pozivajući se na visokog dužnosnika iračke vlade. Službena potvrda iz Washingtona još se očekuje.

Povlačenje je dio plana koji su Washington i Bagdad dogovorili 2024. godine radi okončanja vojne misije međunarodne koalicije predvođene SAD-om. Kao krajnji rok određen je 30. rujna 2026., a američka je strana nekoliko dana prije isteka roka priopćila da se povlačenje odvija prema planu.

Prema ranijim podacima Pentagona, posljednjih godina u Iraku je bilo raspoređeno oko 2500 američkih vojnika. Američke snage prethodno su se povukle iz baza u većem dijelu zemlje, dok je dio vojnika ostao u autonomnoj regiji Kurdistan.

Od svrgavanja Huseina do borbe protiv ISIL-a

Američke snage napale su Irak zajedno sa saveznicima u ožujku 2003. godine, a nakon invazije s vlasti je svrgnut irački predsjednik Sadam Husein. Na vrhuncu američkog angažmana, 2007. godine, u Iraku je bilo više od 170.000 američkih vojnika.

Glavnina američkih snaga povukla se 2011. godine. Američka vojska vratila se 2014., na zahtjev iračkih vlasti, nakon velikog prodora terorističke organizacije Islamska država (ISIL).

Sjedinjene Američke Države potom su predvodile međunarodnu koaliciju koja je iračkim snagama pružala potporu u borbi protiv ISIL-a.

Iračke vlasti tvrde da njihove sigurnosne snage sada imaju dovoljno kapaciteta za samostalno održavanje sigurnosti. Nakon završetka misije koalicije, suradnja Bagdada i Washingtona trebala bi se nastaviti bilateralno, osobito kroz razmjenu obavještajnih podataka, obuku i vojnu suradnju.

Povlačenje u osjetljivom trenutku

Odlazak američkih snaga odvija se u vrijeme pojačanih regionalnih napetosti. Posljednjih mjeseci mete napada bili su američki objekti i vojnici, kao i kurdske snage, a povlačenje bi moglo promijeniti sigurnosnu sliku Iraka.

Otvoreno ostaje pitanje budućnosti naoružanih skupina i paravojnih formacija koje održavaju bliske veze s Iranom. Iračke vlasti ranije su poručile da sve oružje mora biti pod državnom kontrolom. Razoružavanje i uključivanje pojedinih formacija u službene sigurnosne strukture ostaju među najvećim izazovima nakon odlaska međunarodnih snaga.

Ako se potvrdi završetak povlačenja, time bi se zatvorilo jedno od najdužih i najkontroverznijih poglavlja američkog vojnog angažmana na Bliskom istoku.