Znate li što predstavlja skraćenica 'UJDI' koja spaja Dragana Čovića i Milorada Pupovca?

U znanstvenom radu dr. Ivana Bilića "Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992" objavljenom u časopisu National security and the future navode se bitna imena, skraćenice i datumi koji su obilježili posljednje godine Jugoslavije.

Među njima je i skraćenica UJDI, koja povezuje neka i danas politički aktivna imena poput Dragana Čovića i Milorada Pupovca.

Što je UJDI? 

Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu (UJDI) osnovano je 2. veljače 1989. u Zagrebu, u trenutku kada je Jugoslavija već bila duboko zahvaćena političkom krizom, ekonomskim kolapsom, rastućim nacionalnim napetostima i raspadom komunističkog monopola.

Sebe su smatrali prvim demokratskim pokretom izvan Saveza komunista i čuvarima Jugoslavije, no u stvarnosti nikada nisu postali masovni pokret, nisu imali stvarnu društvenu bazu i nisu razumjeli političku dinamiku koja je zahvatila zemlju. Prema historiografskim izvorima, među istaknutim akterima UJDI-ja bili su:
Žarko Puhovski, Branko Horvat, Milorad Pupovac, Nebojša Popov, Svetlana Slapšak, Fehmi Agani, Predrag Matvejević, Vesna Pešić, Dragan Čović, Vladimir Milčin, Jugo Grizelj, Slobodan Nedović, Tibor Varadi, Ivan Đurić i drugi.
U istoj fusnoti spominje se i Dragan Čović, kasniji predsjednik HDZ-a BiH.

Riječ je bila o urbanim, akademskim i intelektualnim krugovima, često potpuno odvojenima od realnih društvenih procesa i širokih slojeva stanovništva.

Ivan Bilić "Kronologija raspada SFRJ i stvaranje Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992" by Uredništvo hercegovina info

Zašto je UJDI propao?

UJDI je vjerovao da je moguće održati Jugoslaviju samo promjenom političkog sustava i uvođenjem demokracije. Zanemarili su činjenicu da su nacionalni pokreti već postali dominantna društvena sila. Istovremeno, UJDI je pokazivao izraženu ideološku tvrdoću i odbijao prihvatiti da su narodi federacije već napustili jugoslavenski identitet dok su se nacionalne stranke osnivale jedna za drugom.

HDZ u siječnju 1989., SDS u isto vrijeme u Srbiji, slovenski DEMOS i muslimanski SDA u BiH.
UJDI je zagovarao model jugoslavenskog unitarizma pod demokratskim pokrovom, koji više nije imao nikakvu društvenu podršku.

Od jugoslavenskih unitarista do nacionalnih lidera

Posebno je indikativna biografija dvojice danas vodećih političara u BiH i Hrvatskoj. Dragan Čović se tako prema fusnoti 17 znanstvenog rada Ivana Bilića, navodi se kao jedan od istaknutih ljudi UJDI-ja.

Poznato je od ranije kako se Čović za vrijeme studija potpisivao ćirilicom, za vrijeme Jugoslavije bio direktor u Sokolu, aktivan navijač Veleža, tako da sudjelovanje u pokretu UJDI nije preveliko iznenađenje, ali je ipak nešto što ne ističe u biografiji.

Nekadašnji jugoslavenski unitarist danas je predsjednik HDZ-a BiH koji zastupa politiku nacionalnog identiteta, konstitutivnosti Hrvata i teritorijalnog preustroja, uz to se boreći protiv bošnjačkog unitarizma. To je potpuni ideološki zaokret od ideje jedinstvene Jugoslavije k modelu etnopolitike.

Milorad Pupovac također član UJDI-ja krajem osamdesetih, danas je ključni politički predstavnik srpske zajednice u Hrvatskoj i lider SDSS-a, te važan politički partner vladajućeg HDZ-a Andreja Plenkovića.

Između „Jugoslavije bez granica“ i obrane manjinskih prava u nacionalnoj državi postoji jaz koji govori o potpunom redefiniranju političkog identiteta.

Propast UJDI-ja pokazala je koliko su intelektualne političke elite bile odvojene od stvarnosti i koliko su pogrešno procijenile dubinu povijesne promjene.
Istodobno, kontrast između političke uloge Pupovca i Čovića 1989. i njihove uloge danas pokazuje da je politika na Balkanu prije svega prostor potpunih transformacija, pragmatizma i prilagodbe moći.