Više od 120 državnih dužnosnika nije prijavilo imovinu, za njih ne postoje sankcije

Europska unija već godinama poziva vlasti u Bosni i Hercegovini da usvoje zakone koji bi omogućili učinkovit nadzor nad imovinom nositelja javnih funkcija. Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), 96 izabranih lokalnih dužnosnika prošle godine nije dostavilo imovinske kartice, a Izborni zakon BiH ne predviđa nikakve sankcije za takve slučajeve, piše BHRT.

Ipak, pozitivan primjer dolazi iz Brčko Distrikta, gdje su propisane kazne, pa je potpredsjednik Skupštine Distrikta kažnjen s 2.000 maraka zbog neprijavljene imovine.

U izvješću Europske komisije o napretku BiH za prošlu godinu navedeno je da je od 550 nositelja javnih funkcija na državnoj razini imovinske kartice dostavilo njih 425.

Međutim, protiv onih koji to nisu učinili, nisu pokrenuti postupci, niti su podnesene prijave ili izrečene sankcije. U Republici Srpskoj i dalje vlada izrazito nizak postotak prijavljenih imovinskih kartica - svega 136 od ukupno 4.000 dužnosnika, dok se u Federaciji BiH ne primjenjuju ni pravila o sukobu interesa.

Provjerom imovine visokih dužnosnika u BiH trenutačno se bave isključivo mediji. Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) kreirao je bazu podataka o imovini političara i u više je navrata otkrio da pojedini dužnosnici nisu prijavili svu svoju imovinu. Među njima je i bivši ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić, vlasnik višemilijunskih nekretnina u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

„Problem je u tome što nitko ne provjerava jesu li političari doista predali imovinske kartice niti ono što su u njima naveli, iako ih zakon na to obvezuje. Zakon, također, ne predviđa nikakve sankcije za one koji daju netočne podatke o svojoj imovini“, pojašnjava novinarka CIN-a Jasna Fetahović Subašić.

Politički analitičar Željko Raljić upozorava da je imovina nositelja pravosudnih funkcija posebno problematična, jer izostanak nadzora stvara prostor za korupciju i nepostupanje u predmetima protiv političara.

„Ljudi iz pravosuđa, ne samo suci i tužitelji nego i odvjetnici, posjeduju ogromnu imovinu koju nitko nikada nije provjeravao. Kad bi to učinile Porezna uprava i druge nadležne institucije, vidjelo bi se da se mnogi nisu obogatili zakonitim putem“, ističe Raljić.

Pravnik Milko Grmuša smatra da bi svatko tko netočno prijavi imovinu morao snositi posljedice, te da mehanizmi za sankcioniranje već postoje:

„Svaka manipulacija prihodima izaziva sumnju da porez nije plaćen ili da je počinjeno kazneno djelo. Dovoljno je primijeniti Zakon o sprječavanju pranja novca i pravilnike SIPA-e i Financijsko-obavještajnog odjela – samo trebaju raditi svoj posao. Ako nije od plaće, odakle vam taj novac?“, poručuje Grmuša.

U organizaciji Transparency International naglašavaju da su transparentno vlasništvo i provjera imovine javnih dužnosnika prvi korak u borbi protiv korupcije.

„Kada bi nadležne institucije i javnost imali uvid u neprirodno uvećanje imovine tijekom određenih mandata, to bi bio jasan signal da nešto nije u redu i da treba pokrenuti daljnje provjere“, navodi Damjan Ožegović iz Transparency Internationala.

Odjel za postupanje po izvješćima Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH naveo je da 25 sudaca i tužitelja koji su još uvijek na dužnosti, te 80 onih kojima je mandat istekao, nisu dostavili izvješća o imovini. Odjel je dosad okončao provjere u 22 predmeta, sve s pozitivnim ishodom, dok je u tijeku 56 novih postupaka provjere.