Tri godine za državljanstvo, 2 za domovnicu, a svakih 6 mjeseci rodni list

Željko Glasnović, nezavisni zastupnik u Hrvatskom saboru, pohvalio je na današnjoj sjednici rad Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, no kritizira 'stanje na terenu'.

Glasnović je kazao da iz iseljeništva u Hrvatsku stiže oko 16 milijardi kuna i milijardu eura, što je velik dio BDP-a. No, kaže, hrvatski iseljenici i dalje se susreću s preprekama kad se žele vratiti u Hrvatsku.

- Imate socijalističku birokraciju, treba tri godine za državljanstvo, dvije godine za domovnicu, svakih šest mjeseci dizati rodni list. To je namjerna sabotaža od nekih kadrova, možda su oni u MUP-u. Zadnji stop je Črnomerec. Nema dopisnog glasovanja. Ti ljudi imaju formalno pravo glasa, ali ustvari on mora letjeti šest sati iz Vancouvera da glasuje tamo u Torontu, Ottawi... U isto vrijeme vraćamo četnike u Hrvatsku koji su vršili agresiju. Ima 31.000 zahtjeva za povratak ljudi koji su tu bili kad je vršena agresija na Hrvatsku. A ovi naši vani, koji daju lovu, koji doprinose, su isključeni iz društvenog i ekonomskog razvoja. Začuđujuće, 20 godina nakon rata mi još nemamo cenzus i točnu sliku, statistički okvir koliko ljudi imamo vani. Koje su njihove sposobnosti, kako su podijeljeni, kako se osjećaju. Ima skoro tri milijuna ljudi vani, minimum tri milijuna. A nema konzulata u Novom Zelandu i tako dalje - govorio je Glasnović.

Kako kaže, zna za ljude iz Južne Amerike koji bi se vratili u Hrvatsku, ali njihovi 'dosjei stoje u ladicama godinama'.

- Imate 5000 dosjea koji nisu procesuirani. I to je, ja bih rekao, rak rana hrvatske države, ta hrvatska diplomacija. Gdje sjede bivši kadrovi Udbe, Partije, čiji jedini interes je njihova stražnjica.

Glasnović je poručio da se ljudi neće vratiti dok se u Hrvatskoj ne popravi ta 'pravna kaljuža' te kako smatra da iseljenici ovdje nisu poželjni, a 'doći će 200 sirijskih izbjeglica'.

Državni tajnik Zvonko Milas danas u Saboru podnosi Izvješće o radu Državnog ureda za Hrvate izvan RH.

croexpress.eu