Institucije u Republici Srpskoj dobile su zahtjev da pripreme informaciju i popune upitnik o mogućnostima zaobilaženja europskih sankcija za potrebe ruskih investitora, izvozu robe alternativnim rutama, plaćanju u kriptovalutama i dostupnosti banaka van EU platnog prometa, ekskluzivno saznaje portal CAPITAL.
Prema dokumentu u koji je CAPITAL imao uvid, a koji je stigao sa službene email adrese iz Agencije za informacijsko komunikacijske tehnologije Republike Srpske, radi se u upitniku “za mapiranje resursa i procjenu potreba suradnje s Nižnjenovgorodskom oblasti u Ruskoj Federaciji u oblasti informacijsko komunikacijskih tehnologija“.
Dakle, radi se o zahtjevu ruskih gospodarstvenika u oblasti informacijsko komunikacijskih tehnologija koji žele izbjeći europske sankcije i preko RS, odnosno BiH, plasiraju svoje proizvode na druga tržišta, koristeći alternativne rute, zaobiđu carine, uplate preko domaćih banaka, uz korištenje domaćih gospodarskih kapaciteta, zatim kriptovaluta i drugih “opcija” koje bi mogle da zaobiđu EU kontrole i sankcije.
Već na početku upitnika, traži se definiranje mehanizama zaobilaženja sankcija, odnosno postavlja pitanje kakve pravne strukture nudi RS za registraciju ruskih IKT kompanija, te postoje li posredničke rute za izvoz u Europsku uniju, na primjer, preko Srbije i Turske.
Ruske investitore iz ove oblasti otvoreno zanima i garantira li RS pravnu zaštitu od sekundarnih sankcija EU i postoje li između Rusije i BiH ili RS potpisani ugovori o zaštiti investicija. Među problematičnijim pitanjima navodi se i ono jesu li dostupni “ne-EU financijski kanali, poput kineskih i arapskih banaka“, kao i prihvaća li Srpska kriptovalute za investicijske transakcije i postoji li mogućnost carinjenja nezavisan od EU.
“Ima li RS sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama van EU sankcijskog kruga poput Kine, Egipta i Indije, koje sigurne rute se predlažu za distribuciju u EU (na primjer preko Srbije i Mađarske). Postoji li e-sistem carinjenja nezavisan od EU platformi“, navodi se u upitniku i traže „garancije RS u slučaju da izvoz blokira EU“, te se raspituju o postojanju rezervnih tržišta, azijskog ili BRIKS-a za hitnu diverzifikaciju.
U ovom dokumentu traže se i razne druge specifikacije, tipične za zanimanja investitora, počevši od ispunjenosti tehničkih standarda, pokrivenosti optičkom mrežom, brzine interneta i sagledavanja postojeće infrastrukture, opremljenosti gospodarskih i laboratorijskih kapaciteta do mogućnosti suradnje, razmjene kadrova i edukacije.
Ruske investitore zanima i prosječno vrijeme za registraciju patenata za strane kompanije, te postoji li ubrzani postupak za IKT inovacije.
Posebno pitanje odnosi se na to priznaju li se ruske softverske licence u RS.
U odjeljku koji se odnosi na logističke i financijske mehanizme, kod transakcijskih ruta traži se da se navede popis banaka u RS koje nude “sankcijsko-otporne” platne kanale, te postoji li podrška za kriptovalute u poslovanju, na primjer stablecoini. Za tranzit robe pitali su postoje li alternativne rute za izvoz u Afriku, opet preko Srbije i Turske.
Ovaj upitnik, potencijalno otvara ozbiljan rizik od reakcije Europske unije, budući da sadrži pitanja koja se mogu tumačiti kao aktivno traženje načina zaobilaženja službenih sankcija prema Rusiji.
Takve aktivnosti bi, ako se protumače kao institucionalna podrška kršenju sankcija, mogle dovesti do velikih političkih i ekonomskih posljedica, uključujući mogućnost uvođenja mjera protiv RS ili BiH, te usporavanje europskog puta, smatraju stručnjaci s kojima je razgovarao Capital.
Analitičarka Tanja Topić kaže kako se ovo može slobodno označiti kao “igranje vatrom”.
“Aktivnosti na iznalaženju “alternativnih puteva u zaobilaženju sankcija” ukazuju na dvije stvari, bolje reći problema. Jedan je taj što se u ovim okolnostima cijeli prostor izlaže riziku, zemlja koja tobože ide ka Europskoj uniji, ne primjenjuje i ne slijedi europsku politiku sankcija“, kaže Topić.
Kaže da ovdje vrijedi navesti da ni sama EU nije bila konzistentna u dosljednoj primjeni sankcija, pa je tako predsjednik RS Milorad Dodik bez problema i posljedica putovao u Moskvu, u jeku pojačanih sankcija EU prema Rusiji.
“Drugim problemom se otvara Pandorina kutija, pitanje slobodne trgovine rješava se na nivou države, nikako entiteta, a sustavi carinjenja nezavisno od EU platforme ne postoje, znači li to ulazak u crvenu zonu ozbiljnih zaobilaženja zakona i u čijem interesu“, pita Topić.
Ekonomist Zoran Pavlović kaže da slanje ovog upitnika vidi kao krajnju neprofesionalnost i neodgovornost prema poslu koji pojedinci koji sastavljaju ovakve dokumente imaju.
“Ekonomski promatrano, upitnik daje informaciju o nesposobnosti, neznanju i primitivnosti autora. Takva pitanja i takve vrste aktivnosti, čak i da ih želi provesti, ne radi država“, kaže Pavlović.
Ako je taj upitnik institucijama proslijedio netko iz državnih organa proslijedio, smatra Pavlović, taj bi morao za to i odgovarati.
„Takve upitnike, vezane za izbjegavanje sankcija i suradnju sa zemljama koje su pod sankcijama, u normalnoj zemlji nitko ne bi pravio, niti mogu da se time bave kompanije koje su na granici legalnog poslovanja ili se čak bave nelegalnim poslovima“, kaže Pavlović.
Bolje bi bilo, kaže Pavlović, da mi kaznimo tog odgovornog koji je sastavio ovaj upitnik, nego da nam to naredi EU. S ekonomske strane, kaže Pavlović, ako se neko tim poslom i bavi, a država o tome ne zna ništa, to je onda kriminal kojim se trebaju baviti institucije i kazniti ih.
U Agenciji za IKT odbacuju bilo kakvu vezu s ovim upitnikom i tvrde da to i nije njihova nadležnost, iako je upitnik proslijeđen brojnim institucijama upravo s njihove službene adrese, a u što se uvjerio i portal CAPITAL.
“Ništa u vašim pitanjima ne spada u nadležnost agencije, tako da nikada nije ni postupala po navedenom. Iz vašeg upita je vidljivo da se neko u ime agencije predstavljao da vrši navedene aktivnosti“, rekli su u Agenciji za IKT.
Istaknuli su da smatraju kako ovo šteti ugledu Agencije za IKT i Vladi RS u provedenim naporima pristupanju inicijativama, programima i instrumentima EU.
“Agencija za IKT RS u ovom trenutku organizira rad 10 operativnih sektorskih savjeta koji uključuju akademiju i institucije za pristup navedenim inicijativama, programima i instrumentima EU“, naglasili su iz IKT RS.
Inače, 2018. godine, Republika Srpska je započela suradnju s Nižnjenovgorodskom oblasti u Ruskoj Federaciji, što je dovelo do niza posjeta predstavnika Vlade RS, posebno iz Ministarstva energetike i rudarstva, ali i uzvratnih.
Vlasti su se od tada do danas više puta pohvalile da su realizirale brojne aktivnosti u raznim sferama života, te da Vlada Srpske prioritetni pravac djelovanja i ogroman potencijal vidi u suradnji s Rusijom, koji smo prepoznali i počeli koristiti.
Prije tri godine, delegacija Investicijsko-razvojne banke RS (IRBRS) predstavila je investicijski profil entiteta potencijalnim ruskim investitorima. Više od 20 kompanija iz oblasti zainteresiralo se za ulaganja u sektore poput energetike, drvne industrije, metalne obrade, prehrambene industrije i IT sektora.
Vezani članci