Političarke u BiH na meti komentara o fizičkom izgledu, majčinstvu i braku

Uvredljivi komentari o fizičkom izgledu, kao i propitivanje bračnog statusa i majčinstva, godinama su dio vokabulara skupštinskih dvorana s kojima se suočavaju političarke u Bosni i Hercegovini.

Jedan takav incident obilježio je i ovotjedno zasjedanje Narodne skupštine Republike Srpske, na kojem je zastupnica Tanja Vukomanović spočitala entitetskom premijeru Radovanu Viškoviću da je uvrijedio nju, ali i sve žene, piše Radio Slobodna Europa.

Obraćajući se Skupštini, Vukomanović je upitala članove Vlade koje mjere planiraju kako bi poboljšali negativnu demografsku sliku, na što joj je Višković replicirao: „Rađajte djecu.“

„Krenula je rasprava o natalitetu, ali završila uvredama. Kao da su žene krive što se djeca ne rađaju. Kasnije sam se ponovno javila i rekla da je sramota da premijer tako nešto izjavi, na što je on odgovorio: 'Sram vas bilo' i nastavio dobacivati: 'Rađajte djecu'.“

Višković je u međuvremenu odbacio optužbe, tvrdeći da je riječ o lažnim informacijama i da nije uvrijedio zastupnicu.

„Moj obraz, obiteljski odgoj i godine ne dopuštaju mi da tako nešto kažem. Ja sam rekao – trebate rađati djecu“, izjavio je Višković s govornice.

Parlamenti u BiH na svim razinama imaju kodekse ponašanja zastupnika, kao i etičke odbore i komisije koje se bave pitanjima ljudskih prava i ravnopravnosti spolova.

No, iz državnog, kao ni iz entitetskih parlamenata, nisu odgovorili na upit RSE-a o tome koliko su zabilježili prijavljenih slučajeva vrijeđanja zastupnica u ovom mandatu i kako su ti slučajevi riješeni.

U okviru istraživanja „Nasilje nad ženama u politici u BiH“, koje je 2019. godine provela Westminster fondacija za demokraciju (WFD), intervjuirane su 83 političarke.

Više od 60 posto ispitanica izjavilo je da su doživjele neki oblik nasilja, najčešće verbalnog, psihološkog i emocionalnog, koje uglavnom ostaje neprijavljeno, a prijavljeni slučajevi rijetko se sankcioniraju.

Vukomanović smatra da incidente, poput onog s posljednje sjednice Skupštine RS-a, nema smisla prijavljivati.

„Ne znam ni kome da to prijavim. Javnost je puno naklonjenija muškarcima u politici nego ženama. Teže stječemo povjerenje. A ovakvi ispadi samo dodatno otežavaju našu borbu“, kazala je.

„Smetamo muškarcima“

Među političarkama koje su se prethodnih godina suočavale s neprimjerenim pitanjima o obiteljskom statusu i izgledu je i zastupnica u Parlamentu BiH Sanja Vulić.

Njoj je bivši zastupnik Dragan Mektić početkom 2021. godine na društvenim mrežama poručio da „ima više od 40 godina, a nije se obiteljski ostvarila“, dodajući i da „nema ni psa ni mačku“.

Mektić je kasnije izbrisao objavu, no u javnim nastupima pokušao je opravdati svoj stav.

Vulić je za RSE izjavila da tada nije bilo reakcija kolega i kolegica u Parlamentu BiH. Incident nije prijavila, ali je očekivala da nadležni odbori reagiraju po službenoj dužnosti.

„Možda moja rasprava ponekad isprovocira kolege, ali je nedopustivo poigravati se majčinstvom ili roditeljstvom bilo koje žene. To može biti vrlo bolno pitanje i toliko je privatno da o tome nema pravo raspravljati nitko“, kazala je.

Komentari o odijevanju

Slučajevi propitivanja roditeljskog i bračnog statusa zastupnica zabilježeni su i u Parlamentu Federacije BiH te na nižim razinama vlasti.

Tako su se, primjerice, tijekom sjednice Skupštine Kantona Sarajevo u ljeto 2022. godine mogli čuti komentari o odijevanju tadašnje ministrice Aleksandre Nikolić.

„Došla je kao da ide na plažu. Još joj samo fali krumpir i rajčica da ih stavi pored sebe“, kazao je tada zastupnik Dževad Poturak.

Nakon toga uslijedile su burne reakcije pojedinih zastupnika, no Poturak se nije javno ispričao. Na raniji upit RSE-a tvrdio je da u njegovoj izjavi nema ništa sporno.

Aida Obuća, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, kaže da se žene na političkim funkcijama sve češće suočavaju s komentarima koji zadiru u njihov privatni život, unatoč pokušajima da se to institucionalno regulira.

Prema njenim saznanjima, bilo je nekoliko prijava, ali su svi slučajevi završeni bez reakcije nadležnih odbora i bez sankcija.

„Treba djelovati tako da ljudi koji vrijeđaju žene ne budu dostojni političkih funkcija. Radi se o namjernom ponižavanju, samo zato što su žene. Fizički izgled je posebna tema – ženama se najprije gleda što su obukle i imaju li frizuru, a tek potom se sluša što govore“, istaknula je.

Zakoni bez učinka

Ravnopravnost spolova u BiH jamči Zakon koji je na snazi više od 20 godina, a doneseni su i Zakon o zabrani diskriminacije te razni podzakonski akti.

Maja Gasal, direktorica Akademije za žene i bivša zastupnica u Parlamentu BiH, tvrdi da, unatoč postojanju zakona i kodeksa, u praksi nema značajnijih pomaka.

Naglašava da su žene u institucijama vlasti često izložene uvredama koje se temelje na fizičkom izgledu i tradicionalnim rodnim ulogama.

„Pitanja poput: kako izgleda, kako je obučena, zašto uopće sjedi tu, zašto ne rađa djecu, ne kuha – to su stavovi koji nas vraćaju u srednji vijek. I tako se vrtimo u začaranom krugu“, kaže Gasal.

Prisjetila se i sjednice komisije za ljudska prava, na kojoj su se raspravljale uvrede jednoj zastupnici na račun izgleda.

„Ali u tim komisijama sjede kolege tog zastupnika koji je vrijeđao, i diskusije često idu u smjeru opravdavanja njegovog ponašanja, pa se na kraju ništa ne dogodi“, kazala je.

Uvredama i u kampanjama

Osim u saborima, bračni i roditeljski status političarki često je naglašavan i u izbornim kampanjama.

Tako su pojedine stranke na promotivnim lecima, uz imena kandidatkinja, navodile da su majke i koliko djece imaju, dok se takvi podaci kod muških kolega uglavnom izostavljaju.

Bez prijavljivanja uvreda

Agencija za ravnopravnost spolova BiH djeluje savjetodavno i nema ovlasti za izricanje sankcija. Kada utvrdi povredu zakona, traži očitovanja obiju strana i donosi preporuke – koje prekršitelji mogu, ali i ne moraju poštovati.

Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, izjavila je za RSE da su ove godine zaprimljene tri prijave diskriminacije po osnovi spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, dok ih je od 2017. bilo ukupno 44.

Napominje kako je problem što žrtve verbalnih napada rijetko koriste zakonske mogućnosti i ne prijavljuju slučajeve.

Agencija, dodaje, nije zaprimila nijedan slučaj iz zakonodavnih tijela, iako bi u takvim situacijama nadležne komisije i etički odbori trebali reagirati.

„Riječ je o ukorijenjenoj mizoginiji koja je prisutna u cijelom svijetu. Riječ je o ponašanju dužnosnika koji krše pravne propise, od Ustava do zakona o ravnopravnosti spolova i zabrani diskriminacije. Ne možemo za sve kriviti tradiciju i patrijarhalne obrasce. To je obična bahatost i nekultura“, zaključila je.

Rodni stereotipi i u glavama birača

Više istraživanja, poput onog koje su 2020. proveli UNDP i UN Women, pokazuje da među biračima u BiH postoje izraženi rodni stereotipi.

U toj je studiji navedeno da gotovo svaki drugi ispitanik i svaka treća ispitanica smatraju da su muškarci bolji politički vođe i da ih treba birati prije žena.

Mnogi ispitanici smatrali su da se žene trebaju posvetiti obitelji, a ne političkoj karijeri, dok su muškarci prirodnije pozicionirani za političko vodstvo.

Izborni zakon BiH propisuje kvotu od 40 % za sudjelovanje žena na izbornim listama.

Trenutno su žene na čelu dvaju od devet ministarstava u Vijeću ministara BiH. U Vladi Federacije BiH žene vode tri od 16 ministarstava, dok su u Vladi Republike Srpske četiri žene ministrice, također u 16 ministarstava.