'Islamski NATO' sjeda za stol s Iranom

Saudijski ministar obrane Khalid bin Salman, zapovjednik pakistanske vojske Asim Munir i čelnik turske obavještajne službe Ibrahim Kalin danas u Teheranu razgovaraju s iranskim dužnosnicima o regionalnoj sigurnosti. Sastanak dolazi u jeku napada jemenskih Huta na Saudijsku Arabiju i novih prijetnji nastavkom američkih vojnih operacija protiv Irana.

Riječ je o zajedničkom diplomatskom nastupu triju članica Mekanskog obrambenog saveza. Reuters je, pozivajući se na upućene izvore, izvijestio da je cilj posjeta regionalna koordinacija, a dolazak izaslanstava potom su potvrdile saudijska i iranska strana.

Zamjenik tajnika iranskog Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti Ali Bagheri Kani rekao je da će se predstavnici triju država sastati s tajnikom tog tijela Mohsenom Rezaeijem.

„Ovaj četverostrani sastanak u Teheranu mogao bi biti važan i djelotvoran korak prema izgradnji trajne regionalne sigurnosti i nadamo se da će ova inicijativa pridonijeti stabilnoj regiji“, izjavio je Bagheri Kani za iransku državnu televiziju, ne iznoseći pojedinosti o očekivanim dogovorima.

Dodao je da Saudijska Arabija, Turska i Pakistan zajedno s Iranom mogu pridonijeti regionalnoj sigurnosti, oslanjajući se na iransko iskustvo iz onoga što Teheran naziva „trećim nametnutim ratom“. Iranska strana pritom zagovara sigurnosni okvir u kojem bi glavnu ulogu imale države regije.

Rijad naglašava smirivanje krize

Saudijska Arabija posjet predstavlja kao dio nastojanja da se zaustavi eskalacija i otvori prostor za diplomatsko rješenje.

Saudijski zamjenik ministra za javnu diplomaciju Rayed Krimly objavio je na X-u da će Khalid bin Salman, zajedno s Munirom i Kalinom, razgovarati s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom i Rezaeijem.

Prema Krimlyjevim riječima, zemlje potpisnice Mekanskog sporazuma žele pridonijeti smirivanju aktualne krize, potaknuti dijalog i poduprijeti diplomatska rješenja. Posjet je povezao i s posredničkim naporima Katara i Pakistana.

Saudijski vladin medijski ured, medijsko krilo pakistanske vojske i tursko Ministarstvo vanjskih poslova nisu odmah odgovorili na Reutersove upite poslane tijekom pripreme izvještaja.

Munir prošlog tjedna pripremio zajednički sastanak

Prema Bagheri Kaniju, inicijativa za zajednički dolazak predstavljena je tijekom prošlotjednog Munirova sastanka s Rezaeijem. Pakistanski zapovjednik tada je iranskoj strani prenio da su saudijski, turski i pakistanski dužnosnici odlučili doći u Teheran radi zajedničkih razgovora.

Munir se tijekom tog posjeta sastao s predsjednikom Pezeshkianom i drugim visokim dužnosnicima. Iranski mediji izvijestili su da mu je poručeno kako razgovora s Washingtonom neće biti dok Teheran ne dobije tražena jamstva i dok se ne ispune njegovi uvjeti.

Rezaei je pritom odbacio mogućnost iznošenja obogaćenog nuklearnog materijala iz zemlje, poručivši da nijedan njegov dio neće napustiti Iran.

Saudijski Al Hadath, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je da je Munir u Teheranu otvorio i pitanje Huta. Prema tom izvještaju, prenio je oštro američko upozorenje i naglasio da Pakistan neće pristajati na kompromise kada je riječ o njegovoj sigurnosti.

Mekanski savez temelji se na uzajamnoj obrani

Mekanski obrambeni sporazum potpisali su 7. kolovoza u Meki saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif.

Sporazum se nadovezuje na strateški sporazum o uzajamnoj obrani koji su Pakistan i Saudijska Arabija potpisali 17. rujna 2025. godine.

Njegovo je temeljno načelo da se oružani napad na jednu od triju država smatra napadom na sve članice. Takva se odredba uspoređuje s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora, na kojem se temelji kolektivna obrana NATO-a.

Dokument ima 16 članaka i predan je turskom parlamentu na ratifikaciju. Osim uzajamne pomoći, obuhvaća zajedničku vojnu obuku, razmjenu obavještajnih podataka, suradnju u obrambenoj industriji i uspostavljanje stalnog tajništva u Saudijskoj Arabiji.

Predviđeno je da savezom upravlja Strateški politički i obrambeni odbor, sastavljen od ministara vanjskih poslova i obrane te načelnika glavnih stožera država članica.

Prvo operativno aktiviranje zbog napada Huta

Tri države na hitnom su sastanku u Rijadu 5. listopada dogovorile aktiviranje „mjera kolektivnog odvraćanja“ i brzo raspoređivanje dogovorenih vojnih snaga i sposobnosti u Saudijskoj Arabiji.

Odluka je donesena kao odgovor na napade jemenskih Huta, a predstavljena je kao prvo operativno aktiviranje saveza od potpisivanja sporazuma.

„Odbor je dogovorio aktiviranje mjera kolektivnog odvraćanja u okviru Saveza kao odgovor na napade i na sve one koji su za njih odgovorni“, objavio je tada Khalid bin Salman.

Na istom sastanku umirovljeni general-pukovnik pakistanske vojske Numan Mahmud imenovan je prvim glavnim tajnikom saveza, s trogodišnjim mandatom.

Prema podacima indeksa Global Firepower za 2026. godinu, koje prenose izvještaji o savezu, tri članice zajedno imaju gotovo 1,4 milijuna aktivnih vojnika, oko 3.400 vojnih letjelica, 6.000 tenkova i više od 340 plovila.

Pakistan je početkom listopada priopćio da u Saudijskoj Arabiji ima „značajan broj“ vojnika raspoređenih u obrambene svrhe.

Američki predsjednik Donald Trump, upitan o slanju turskih i pakistanskih snaga, rekao je: „Mislim da žele pomoći Saudijskoj Arabiji i mislim da je to dobro.“ Naknadno je izjavio i da bi od Erdoğana mogao zatražiti da intervenira u korist Saudijske Arabije.

Napadi na zračne luke i energetsku infrastrukturu

Huti su posljednjih tjedana pojačali napade na Saudijsku Arabiju, uključujući njezinu energetsku i prometnu infrastrukturu. Rijad ih optužuje i za pokušaje napada na muslimanska sveta mjesta.

Huti su tvrdili da su gađali međunarodnu zračnu luku Kralj Khalid u Rijadu i rafineriju Petro Rabigh.

Njihovo ranije napredovanje duž jemenske obale Crvenog mora dodatno je ugrozilo plovidbu strateškim tjesnacem Bab el-Mandeb. Međutim, kontrola nad pojedinim dijelovima obale i prilazima tjesnacu predmet je borbi i suprotstavljenih tvrdnji. Jemenske snage koje podupire Saudijska Arabija početkom listopada objavile su da su u protuofenzivi ponovno zauzele luku Moku i osigurale područja oko tjesnaca.

Obnovljeni sukobi prekinuli su krhko četverogodišnje primirje između Saudijske Arabije i Huta.

Saudijska Arabija ušla je u jemenski rat u ožujku 2015. godine, predvodeći koaliciju protiv Huta, koji su godinu ranije zauzeli Sanu. Primirje uz posredovanje Ujedinjenih naroda uspostavljeno je u travnju 2022. godine.

Sporna uloga Irana

Uloga Teherana u novoj eskalaciji ostaje predmet suprotstavljenih navoda.

Reuters je izvijestio da je visoki iranski dužnosnik potvrdio kako je Pakistan prenio poruku da Iran iskoristi svoj utjecaj radi zaustavljanja napada Huta. Prema istom izvoru, iranski odgovor glasio je da „Iran ne kontrolira Hute“.

S druge strane, dva iranska izvora rekla su Reutersu da je Teheran Hutima poručio da pojačaju napade na Saudijsku Arabiju. Ti navodi temelje se na izjavama izvora agencije.

Iran je prošlog tjedna priopćio da ni Saudijska Arabija ni Huti nisu odgovorili na njegovu ponudu posredovanja. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi rekao je da je Teheran ponudio pomoć u pokretanju razgovora radi zaustavljanja sukoba.

Prijetnja nastavkom američko-iranskog rata

Razgovori u Teheranu održavaju se u trenutku novih strahovanja od intenziviranja rata između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela.

Sukob je počeo u veljači, kada su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran tijekom diplomatskih nastojanja vezanih uz iranski nuklearni program.

Primirje dogovoreno u travnju zaustavilo je prvu fazu intenzivnih napada, a novi privremeni sporazum postignut je u lipnju uz posredovanje Pakistana i Katara. Ni ti dogovori nisu donijeli trajno smirivanje.

Washington i Teheran nastavili su sukob oko Hormuškog tjesnaca, kroz koji je prije rata prolazila približno petina svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Trump je upozorio da bi SAD mogao „uskoro završiti posao“ ako Iran ne promijeni politiku. Teheran za nastavak pregovora traži ukidanje američke blokade svojih luka, uklanjanje sankcija na izvoz nafte i prekid neprijateljstava na regionalnim bojištima.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei poručio je da Iran nije zatvorio prostor za diplomaciju te da se poruke Washingtonu i dalje prenose preko posrednika.

Od prekinutih odnosa do zajedničkog stola

Današnji razgovori predstavljaju nastavak približavanja Saudijske Arabije i Irana, čiji su odnosi godinama bili obilježeni otvorenim suparništvom.

Dvije države prekinule su diplomatske odnose 2016. godine, nakon što je Saudijska Arabija pogubila šijitskog vjerskog vođu Nimra al-Nimra, a prosvjednici napali saudijska diplomatska predstavništva u Iranu.

Odnose su obnovile u ožujku 2023. godine, sporazumom postignutim u Pekingu uz kinesko posredovanje.

Khalid bin Salman već je posjetio Teheran u travnju 2025. godine. Tada se sastao s tadašnjim iranskim vrhovnim vođom Alijem Khameneijem i uručio mu pismo kralja Salmana. Bio je to jedan od najznačajnijih saudijskih posjeta Iranu nakon dugog razdoblja napetosti.

Pakistan i Turska između savezništva i posredovanja

Pakistan godinama nastoji održavati odnose i s Rijadom i s Teheranom. Njegov je parlament 2015. godine odbio poslati vojsku u saudijsku koaliciju u Jemenu.

Pakistan i Iran u siječnju 2024. godine razmijenili su udare na teritoriju druge države, ali su odnosi ubrzo normalizirani. Munir je tijekom rata 2026. godine postao jedan od važnih posrednika u komunikaciji između Teherana i Washingtona.

Analitičari izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti (INSS) ranije su upozorili da održivost Mekanskog saveza kao čvrstog vojnog bloka nije zajamčena. Kao razloge naveli su različite procjene sigurnosnih prijetnji, nadmetanje za vodstvo u sunitskom svijetu te složene odnose Turske i Pakistana s Iranom.

Upravo održavanje tih odnosa Ankari i Islamabadu omogućuje da, uz obrambene obveze prema Saudijskoj Arabiji, sudjeluju i u pokušajima posredovanja s Teheranom.