Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine 2. svibnja 2025. godine podiglo je optužnice protiv više bivših zapovjednika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), dok su iz Republike Srpske poslana dodatna traženja za pokretanje postupaka protiv bivših visokih časnika HVO-a i Hrvatske vojske. Među imenima se nalaze poznate figure ratne hijerarhije Hrvata u BiH, ali i RH uključujući Miju Jelića, Stanka Soptu, Tihomira Blaškića, Damira Krstičevića i pokojnog Matu Laušića.
Mijo Jelić – General u Mostaru, optuženik u Hrvatskoj, odlikovani u Zagrebu
Zlatan Mijo Jelić, rođen 1970. godine u Širokom Brijegu, jedan je od najkontroverznijih generala HVO-a. Tijekom rata, s tek 22 godine, preuzeo je zapovjedništvo nad obranom Mostara, predvodeći elitnu Specijalnu jedinicu MUP-a Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Njegovo zapovijedanje i odlučnost stekli su mu slavu među hrvatskim vojnicima, ali i sumnje u pogledu njegove uloge u zločinima nad bošnjačkim civilima.
Nakon rata, Jelić je bio aktivan u sportu, posebno u nogometu. Bio je predsjednik NK Široki Brijeg, a također je bio član Izvršnog odbora Nogometnog saveza BiH. Nakon povratka u Hrvatsku, nastavio je javni angažman kroz sudjelovanje na tribinama i u medijima, gdje je govorio o položaju Hrvata u BiH i problemima s procesuiranjem ratnih zločina.
Godine 2016., Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Jelića za ratne zločine u Mostaru, uključujući nezakonito zatočenje i prisilni rad zatočenih civila iz logora Heliodrom. No Jelić se tada preselio u Hrvatsku, gdje je stekao državljanstvo, što je onemogućilo njegovo izručenje.
U Zagrebu je slučaj preuzelo Županijsko državno odvjetništvo, ali postupak nije rezultirao optužnicom do danas. Unatoč svemu, 2020. godine Jelić se pojavio u predsjedničkom uredu, gdje je, u ime svoje postrojbe, primio odlikovanje od predsjednika RH Zorana Milanovića, povodom obljetnice "Oluje", što je izazvalo diplomatske reakcije iz Sarajeva.
Iako se povukao iz vojnog i političkog života, Jelić se povremeno javljao na braniteljskim skupovima i u medijima, redovito negirajući sve optužbe.
Stanko Sopta – "Stari", karizmatični vođa jedne od najjačih brigada HVO-a
General Stanko Sopta, poznat po ratnom nadimku "Stari", bio je zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a – "Knez Domagoj", jedne od najorganiziranijih i najuspješnijih postrojbi u ratu u BiH. Brigada je bila poznata po svojoj mobilnosti, borbenosti i izravnom sudjelovanju u ključnim operacijama na području sjeverne i južne Hercegovine, ali i središnje Bosne.
Sopta je među braniteljima uživao veliki autoritet – opisan je kao zapovjednik "koji ide prvi u rov", što mu je osiguralo i lojalnost i strahopoštovanje. Nije bio uključen u političke strukture, a njegova se karijera većinom vezuje isključivo uz borbena djelovanja na terenu.
Nakon rata, Sopta se povukao iz javnosti, bez političkih ambicija i bez poznatih financijskih ili društvenih angažmana. Iako se njegovo ime povremeno spominjalo u veteranskim krugovima, nikada ranije nije bio optužen ni u jednom kaznenom postupku.
Stoga je njegovo uvrštavanje na popis optuženih 2025. godine za mnoge iznenađenje – jer se smatralo da njegova borbena uloga nije uključivala zapovjednu odgovornost za zločine. Detalji optužnice još nisu javno poznati.
Tihomir Blaškić – general s haškom presudom
Tihomir Blaškić, bivši zapovjednik Zbornog područja Srednja Bosna, već je bio osuđen pred Haškim tribunalom. Prvobitna kazna iznosila je 45 godina, ali je u žalbenom postupku smanjena na devet.
Izdržao je kaznu i vratio se u Hrvatsku, no njegovo ime se ponovno našlo u fokusu pravosuđa BiH.
Damir Krstičević – bivši ministar obrane i časnik HV-a
Damir Krstičević, general-bojnik u mirovini, bio je zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH, a u više navrata i ministar obrane Republike Hrvatske.
Nije se ranije povezivao s ratnim zločinima, no sada je, prema neslužbenim informacijama, njegovo ime uključeno u zahtjevima za istragom.
Mate Laušić – pokojni šef vojne policije
Pukovnik Mate Laušić, bivši načelnik Uprave vojne policije Hrvatske vojske, preminuo je nedavno, no njegovo ime bilo je obuhvaćeno zahtjevom za procesuiranjem zbog navodnih zločina u vojnom zatvoru Lora.
Riječ je o jednoj od najkontroverznijih epizoda Domovinskog rata, vezanoj uz zlostavljanje i ubojstva zatvorenika. Zbog smrti, istraga protiv njega je obustavljena, ali slučaj je i dalje otvoren za druge osobe.
Iako su neki optuženi u međuvremenu preminuli, na snazi su još četiri zahtjeva Tužiteljstva BiH za procesuiranjem živih osoba, a informacije su poslane i hrvatskim pravosudnim tijelima. Očekuje se reakcija DORH-a i moguće političke tenzije s obzirom na složenost odnosa između BiH i Hrvatske kada je riječ o ratnoj odgovornosti.
Predsjednik Rpublike Hrvatske Zoran Milanović je upozorio i na činjenicu da i danas, 30 godina nakon rata, iz susjednih država, prije svega iz BiH, dolaze optužnice za hrvatske ratne zapovjednike. "To mora prestati, to je čista politička igra i čista politička zlouporaba", poručio je predsjednik Milanović.
"Takve stvari se više nikada ne smiju događati. Ne vidim koji je sljedeći cilj koji nas može kompromitirati ili ustegnuti našu akciju kako nam iz susjednih država, prvenstveno iz Bosne i Hercegovine, ne bi dolazile te optužnice za naše ratne zapovjednike nakon 30 godina. Sve optužnice koje dolaze iz BiH za navodna kaznena djela, navodno počinjena u borbi protiv bošnjačkih ili srpskih snaga, dolaze preko sarajevskog tužiteljstva. To su sve optužnice za kolektivnu zapovjednu odgovornost čija je osnova presuda šestorici dužnosnika hrvatskog naroda u BiH. Koja je tu uloga hrvatske države? To mora prestati, to je čista politička igra, čista politička zlouporaba", upozorio je.
"Možda je vrijeme da se kaže – dosta. A posebno za ovo što se radi prema hrvatskoj, da se optužuje vojska koja je oslobodila BiH. Hrvatska vojska je oslobodila BiH, bez Hrvatske vojske nema Daytona, on ne postoji ni u teoriji", poručio je predsjednik Milanović.
Ministar obrane Republike Hrvatske Ivica Anušić istaknuo je kako su optužnice neprihvatljive.
"Ne znam tko je optužen, ali to je neprihvatljivo", rekao je ministar obrane Ivan Anušić na pitanje o optužnicama protiv hrvatskih vojnika koje stižu i 30 godina nakon rata.
"Da bi dizali optužnice nakon 30 godina od kraja rata, morate svašta napisati u tom. Nadam se da će to biti riješeno, ne vidim mogućnost da sad imamo procese iz ratova koji su iza nas. HV je imao pozitivnu ulogu u BIH, oslobodili su BIH i kome to nije jasno, taj falsificira povijest", rekao je Anušić.
Bijesan je zbog svega i general Ljubo Ćesić Rojs.
"Riječ je o četiri nove optužnice, stigle su 2. svibnja. Dio bosanske Posavine, znači zapovjedništvo hrvatskih snaga koje su bile tamo kad je pala. Hrvatska treba presjeći - s jedne strane pomažemo BiH da uđu u EU i NATO, a s druge strane nam tako podmeću klipove", govori Rojs.
"Tu treba jednom za sva vremena raščistiti s njima. Ako ćemo dizati optužnice, onda trebamo i mi, od svih njihovih najviših dužnosnika u BiH. Hrvatska im je nahranila izbjeglice i smjestila ih, naoružala ih i danas nam se osvećuju na takav način. Sramota", rekao je Rojs, prenosi N1.
Vezani članci