U Gradskoj vijećnici Mostara održana je javna rasprava o izmjenama regulacijskog plana za prostor koji obuhvaća dio grada od Partizanskog spomen-groblja do stadiona Zrinjskog, uz Ulicu kralja Petra Krešimira IV. Rasprava je vrlo brzo pokazala duboko nezadovoljstvo dijela stanara i građana, koji smatraju da se cijeli plan mijenja zbog dva konkretna zahtjeva investitora.
Riječ je o planiranoj stambenoj zgradi u bloku A, zbog koje su se pobunili stanari obližnjih zgrada, te o sportsko-rekreacijskom objektu, odnosno akademiji borilačkih sportova, za koji je interes iskazao mostarski boksač Damir Beljo.
"Nemojte nam se danas ustručavati. Pitajte, raspravljajte, dajte sugestije. Mi obilazimo teren, stručno ga obrađujemo. Međutim, mi tu ne živimo. Vi koji tu živite, vi znate što vam treba. Potrebno je da nam to jasno artikulirate", poručila je građanima Dragana Parmać, načelnica Odjela za urbanizam Grada Mostara.
Zanimljivo je da se već na početku javne rasprave Lejla Salčin, šefica Službe za urbanističko planiranje Grada Mostara ogradila od ovakvih nacrta za izmjenama regulacijskih planova. Razloga za takav oprez i otvoren poziv javnosti Salčin, poučena ranijim iskustvima s mostarskim javnim raspravama, zasigurno ima napretek. No u ovom slučaju uporište za takav pristup vidljivo je već iz činjenice da se izmjene regulacijskog plana otvaraju samo zbog dva zahvata koji su odmah izazvali protivljenje građana.
"Ovom prilikom želim se osobno i u ime svoje Službe ograditi od bilo kakvih intervencija suprotno Prostornom planu koji je plan višeg reda. Ovdje imamo gradnju unutar zone urbanog zelenila gdje je građenje izričito zabranjeno, imamo nekakve zone individualnog stanovanja isto u urbanom zelenilu, imamo i nacionalni spomenik koji je u tom pojasu. Apsolutno smo protiv. Ovo nije nacrt plana, javna rasprava se provodi o prijedlogu regulacijskog plana", kazala je Salčin.
Predstavnici nadležnih službi pojasnili su da je riječ o nacrtu, a ne o konačnom dokumentu, te da građani primjedbe mogu iznijeti usmeno ili pisanim putem. Naglašeno je kako su obrađivači plana dužni odgovoriti na pitanja i sugestije, posebno u slučajevima kada određene primjedbe ne budu prihvaćene.
U središtu rasprave našli su se planirani stambeni i sportsko-rekreacijski objekt, pristupni putovi, mogući ulazak u zone urbanog zelenila, zaštitni pojas Partizanskog spomen-groblja te pitanje otvara li se novim planom prostor za gradnju na lokaciji koju građani smatraju osjetljivom i već opterećenom prometom, nedostatkom parkirališta i dugogodišnjim zanemarivanjem javnih površina.
Predstavnik Zavoda pojasnio je kako plan obuhvaća nekoliko ključnih intervencija u prostoru. Dio obuhvata odnosi se na zonu pretežito individualnog stanovanja, dio na urbano zelenilo, a dio na zonu predviđenu za sport i rekreaciju.
Posebno je istaknuto da se područje nalazi u blizini Partizanskog spomen-groblja, koje ima status nacionalnog spomenika, zbog čega su u postupak uključene i nadležne institucije. Rečeno je da je zatraženo očitovanje Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, kao i Agencije Stari Grad, te da su zatražene studije utjecaja na naslijeđe i okoliš.
"Radi se o zoni neposredno uz zaštićenu, zabranjenu zonu nacionalnog spomenika. Uključene su sve moguće institucije iz oblasti urbanističkog planiranja", rečeno je tijekom predstavljanja plana.
Jedna od sudionica javne rasprave oštro je osporila zakonitost postupka i same odluke o pristupanju izradi izmjena i dopuna regulacijskog plana. Ustvrdila je kako odluka nije u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju te upozorila na rokove i proceduru.
"Ova odluka vam je suprotna svim člancima zakona koje ste naveli", kazala je, dodajući da na grafičkom prikazu i internetskoj stranici Grada Mostara, prema njezinim riječima, nema potpisa ovlaštene osobe, pečata ni datuma održavanja javne rasprave.
"Samim tim ova odluka vam je ništavna i mi tražimo da se ona poništi i stavi izvan snage, pa samim tim i nacrt, odnosno sve ovo što ste radili", poručila je.
Stanari su najavili i službenu pisanu primjedbu, navodeći kako imaju velik broj pitanja koja se odnose na planirane zahvate u prostoru. Jedna od sudionica kazala je da stanari imaju oko 50 pitanja za blok A i još oko 70 pitanja za blok B.
"Mene sada zanima ima li uopće ova rasprava dalje smisla jer mi ovdje imamo 50 pitanja. Ako ste voljni odgovarati na njih pismeno, tražit ćemo da odgovorite na sva", rekla je.
Predstavnici službi odgovorili su da su dužni obraditi sve primjedbe, bilo da su iznesene usmeno ili predane u pisanom obliku, te da će na one koje ne budu prihvaćene građani dobiti pisane odgovore.
"Propisi nama nalažu da sve primjedbe, bilo usmene ili pisane, obradimo i da vam na one koje nećemo uvrstiti pisano odgovorimo", rečeno je na raspravi.
Građani su posebno problematizirali pitanje planiranog pristupnog puta i rampe za novi objekt u bloku A. Tvrdili su da postojeće stanje nije točno prikazano, da nisu označena parkirališna mjesta stanara te da se planom, kako su naveli, pristup privatnom objektu predviđa preko javne odnosno državne zemlje.
"Zanima me koji je motiv i dobrobit za građane i stanovnike ovog proširenja plana. Mi vidimo da su ovdje samo nacrtana dva objekta. Čitav nacrt je urađen samo da bi se napravila ta dva objekta", kazala je jedna od stanarki.
U raspravi je više puta istaknuto kako se postojeće prometno i parkirališno stanje u naselju ne prikazuje vjerno. Stanari su tvrdili da se njihov parking tretira kao prometnica te da im se time, kako su rekli, "otima zemljište".
"Ne mogu prihvatiti da nam se otima zemljište. Non-stop nam se otima zemljište", poručila je jedna od sudionica rasprave.
Stanar iz Ulice kralja Petra Krešimira IV., rekao je da u tom dijelu grada živi od 1966. godine te upozorio da se jedan postojeći pristupni put, prema njegovim riječima, godinama izostavlja iz nacrta.
"Od samog početka ovog projekta obmanjujete javnost u nacrtima koje predstavljate građanstvu, iako su vam pristupačni i dostupni svi nacrti građevinskog zemljišta", kazao je.
Posebno se osvrnuo na pristupni put koji, kako tvrdi, postoji šest desetljeća, ali nije prikazan u dosadašnjim nacrtima.
"Ne znam, ako nije zlonamjerno, zašto je na svakom dosadašnjem nacrtu izostavljen. Sve je ostalo vrlo precizno, a njega nema", rekao je.
Upozorio je i da se, prema njegovu mišljenju, planira zadiranje u dvorišta i parkirališne površine u interesu privatnog investitora.
"Planira se rampa, kopa se dvorište, poništavaju se parking mjesta, jedan park se uništava, a postojećeg pristupa nema", poručio je.
Predstavnici službi odgovorili su da je rampa u prikazu pogreška te da ne može izlaziti izvan građevinske parcele. Pojasnili su kako će idejni projekt investitora definirati konačno rješenje pristupa i parkiranja, ali su naglasili da pristup s javne parcele prema privatnoj parceli nije nezakonit.
"Rampa naravno ne može biti izvan parcele. To je pristupni put i on može biti s gornje ili donje strane. Radi se o javnoj parceli, a javna parcela prema privatnim parcelama mora imati pristup", rečeno je u odgovoru.
No građani su nastavili upozoravati da plan ne uzima u obzir postojeći način korištenja prostora, osobito kada je riječ o parkiranju stanara i pristupu postojećim zgradama.
U raspravu se uključio i pejzažni arhitekt i profesor biologije, koji je upozorio da planirani zahvati mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju Partizanskom spomen-groblju i njegovoj okolini.
"Smatram da je ovaj nacrt veoma suzdržan i nikako nije ni od kakve koristi za našu zajednicu", rekao je.
Naveo je da već četiri godine proučava pejzažnu cjelinu Partizanskog spomen-groblja u Mostaru te istaknuo da se na tom području nalazi 58 drvenastih i grmolikih vrsta.
"Mi u gradu nemamo nigdje takav dendrološki fond. Te vrste protežu se i prema ovom stambenom dijelu. Ovakav pristup predstavlja prijetnju Partizanskom spomen-groblju, dendrološkim vrstama, entomološkim vrstama i ornitološkim vrstama", kazao je profesor.
Upozorio je i na sve veće smanjenje parkovskih površina u Mostaru.
"Svjedoci smo da u ovom gradu sve više gubimo parkovske površine i svjedoci smo jako velikih sječa. Zanima me tko odgovara za sječe u ovom urbanom dijelu i kome se može obratiti zbog toga što se nedovoljno, odnosno gotovo ništa ne sadi", rekao je.
Posebno oštra rasprava otvorena je i oko odnosa Grada prema Partizanskom spomen-groblju. Jedan od sudionika upitao je zašto se uopće mora graditi na tako osjetljivom prostoru, navodeći da Mostar ima i druge zone za širenje.
"Mostar ima prostora, imate cijelo Bišće polje, imate cijelo Bijelo polje, zašto se mora graditi? Kojom logikom i koji je javni interes da mi uopće raspravljamo sada o svemu ovome?", upitao je.
Ustvrdio je da je Partizansko spomen-groblje, uz Stari most, jedan od rijetkih simbola po kojima je Mostar prepoznatljiv kao grad.
"Partizansko groblje je uz Stari most jedino po čemu je Mostar specifičan kao grad. Sve drugo u Mostaru ima svugdje. Imamo zeleni pojas u mrtvom centru grada oko takvog spomenika, koji služi kao divlji parking", kazao je.
Predstavnici službi odgovorili su kako se sam prostor nacionalnog spomenika, kao ni njegova prva zaštitna zona, ne tretiraju ovim planom jer za to nisu nadležni. Pojasnili su da se plan odnosi na ostatak područja oko Partizanskog spomen-groblja koji se smije planirati, uz poštivanje propisanih uvjeta i pribavljanje potrebnih suglasnosti.
"Mi ne tretiramo područje nacionalnog spomenika, ne tretiramo samo groblje niti njegovu prvu zaštitnu zonu. Za to nismo nadležni. Mi tretiramo područje ostatka oko Partizanskog groblja koje smijemo tretirati", rečeno je na raspravi.
Dio sudionika smatra da bi primarna ideja Grada trebala biti uređenje i zaštita Partizanskog spomen-groblja i njegova ambijenta, a ne otvaranje prostora za nove sadržaje.
"Imamo jednu svjetski relevantnu baštinu koja je u užasnom stanju. Zašto primarna ideja gradske vlasti nije da se tamo napravi park-šuma, da se prvo održava groblje i očisti?", rečeno je na raspravi.
Iz službi su odgovorili da se slažu kako Partizansko spomen-groblje zaslužuje bolju brigu, ali su naglasili da urbanizam Grada Mostara ne može planirati unutar prostora nacionalnog spomenika.
"Ja se s vama slažem, ono itekako zaslužuje biti u puno boljem stanju nego što jest, ali trenutno mi iz ove kože ne možemo iskočiti. Moramo raditi ovaj dio koji možemo", rečeno je.
Na raspravi se pojavio i mostarski boksač Damir Beljo, koji je govorio o ideji izgradnje sportsko-rekreacijskog centra, odnosno akademije borilačkih sportova. Kazao je da je iskazao interes za takav projekt jer u Mostaru, kako je rekao, ne treba sve biti vezano samo uz nogomet.
"Nismo svi za nogomet. Ja sam igrao nogomet pa nisam mogao uspjeti u nogometu. Nismo svi za isti sport", rekao je Beljo.
Kazao je da njegova ideja ne podrazumijeva sječu stabala te da bi se koristio prostor na kojem već postoje devastirani objekti.
"Nijedno se drvo ne bi posjeklo. Tu postoje dva objekta koja su razrušena. Objekti ne bi išli ni centimetar više nego što su bili ovi objekti", rekao je.
Beljo je dodao kako je želio napraviti nešto kvalitetno za borilački sport, grad i djecu, ali je ustvrdio da se u Mostaru svaka ozbiljnija inicijativa često dočekuje opstrukcijama.
"Nažalost, to što vidim, sve se nekako sabotira. Što god se misli napraviti da je dobro, pokušava se zaustaviti", kazao je.
No arhitekt Zoran Bošnjak upozorio je da se, prema njegovu mišljenju, sportski objekt nalazi u zoni zabrane gradnje te da je o njemu bespredmetno razgovarati ako je takav status prostora.
"To je boksački centar koji se nalazi u zoni režima zabrane izgradnje. Znači, potpuno je bespredmetno o tome razgovarati jer se nalazi u zoni zabrane", rekao je Bošnjak.
Upozorio je i da novi objekt u bloku A, ako ne bude imao rampu unutar parcele, problem parkiranja ne može riješiti na postojećim parkirališnim mjestima, kao i da je upitno osiguravanje pristupa vatrogasnim vozilima.
"Pod uvjetima pristupa vatrogasnog vozila to je potpuno nemoguće. Treba osigurati pristup s duže strane za novi objekt, a ovdje je to nemoguće", kazao je.
Jedan od stanara je prema njegovu mišljenju kazao da nema ni smisla ni ekonomske opravdanosti da se zbog zahtjeva investitora ulazi u izmjene regulacijskog plana koje plaćaju građani.
"Za mene osobno nema smisla ni ekonomske opravdanosti da se zbog dva zahtjeva, odnosno zbog investitora, ulazi u izmjene i dopune regulacijskog plana i da mi to sve kao građani plaćamo za potrebe nekoliko pojedinaca", kazao je.
Posebno je problematizirao sportski objekt, navodeći da se, prema katastarskim podacima, zemljište nalazi u vlasništvu Grada Mostara ili gradskog komunalnog poduzeća. Upitao je kako je moguće da se na gradskoj zemlji planira sadržaj za potrebe privatnika bez prethodno riješenih imovinsko-pravnih odnosa.
"Kako je moguće da vi crtate nekome nešto što je u posjedu, u vlasništvu Grada Mostara za potrebe privatnika, a nisu regulirani imovinsko-pravni odnosi?", upitao je.
Predstavnici službi odgovorili su da se kod planiranja promatra vlasništvo, ali da ono ne mora biti presudno za urbanističko rješenje. Pojasnili su da se ono što se smatra urbanističkom potrebom može planirati na različitim vrstama zemljišta, a da se pitanje vlasništva rješava u kasnijim procedurama.
"Kod projektiranja, odnosno kod crtanja, mi gledamo vlasništvo, ali nismo njime vezani. Ono što je urbanistička potreba negdje nacrtati, može biti nacrtano na bilo čijoj zemlji. To se kasnije eksproprira, zamijeni ili rješava na drugi način", rečeno je.
Naglašeno je i da Beljin iskazani interes za sportsko-rekreacijski centar ne znači da bi prostor automatski bio dodijeljen njemu.
"Ovo je gradska javna zemlja. Gospodin Beljo jest iskazao interes, ali to ne znači da će to njemu biti dodijeljeno. Postoji procedura. Ne može to ići tek tako", poručeno je iz službi.
Jedna od sudionica javne rasprave upitala je kako je moguće planirati gradnju ako se tek naknadno trebaju izraditi studije koje bi trebale pokazati pod kojim uvjetima je takva gradnja uopće dopuštena.
"Možete li nam pokazati te studije u kojima ste dopustili ovu gradnju?", upitala je.
Odgovoreno joj je da gradnja nije dopuštena samim nacrtom plana te da će se studije i suglasnosti pribavljati u daljnjoj proceduri, prije eventualnog izdavanja dozvola.
"Nismo je mi dopustili. To se pribavlja prilikom dobivanja dozvola. Mi crtamo, a ako netko podnese zahtjev za dozvolu, morat će priložiti sve te suglasnosti. Inače neće dobiti dozvolu", rečeno je.
Jedna od stanarki upozorila je na malu udaljenost postojećih stanova od parcele na kojoj se planira novi objekt. Navela je da bi planirani objekt mogao ozbiljno narušiti kvalitetu stanovanja, privatnost, svjetlost i zrak u postojećim stanovima.
"Ja neću imati ni svjetlost, ni zrak, ni privatnost. Tražim da komisija izađe na teren, da stane na naš balkon i pogleda parcelu uživo. Tada nećete reći da je deset metara dopušteno", poručila je.
Predstavnici službi pojasnili su da se udaljenosti računaju prema geodetskoj podlozi, ali su najavili mogućnost ponovnog izlaska na teren ako to bude potrebno.
"Ako bude potrebe, naravno da možemo izaći na teren", rečeno je.
Stanar obližnje zgrade, rekao je da je rasprava za njega odavno postala bespredmetna jer smatra da planirani zahvat u bloku A nije moguće provesti bez ozbiljnih posljedica za stanare i prostor.
"To je mala parcela. Tu je mala kuća. Po propisima koje ste vi donijeli, saberite visine susjednih objekata i budućeg objekta. Nema teorije", kazao je.
Upozorio je i na moguće probleme s vlasništvom zemljišta, infrastrukturom, vodom, kanalizacijom, protupožarnim pristupom i dodatnim opterećenjem već prenapučenog dijela grada.
"Imate tamo veliki problem s pitkom vodom, kanalizacijom i infrastrukturom. Kolega je spomenuo protupožarni put, koji je nemoguće izvesti. Vi to tako nacrtate, a ne razmišljate o tome", kazao je.
Dodatno je upozorio da bi nova zgrada izravno utjecala na kvalitetu života i vrijednost stanova postojećih stanara.
"Ta napučenost koju vi opravdavate kao rješavanje i unapređenje prometa i kvalitete stanovanja je smiješna. Kakva je kvaliteta stanovanja kada dovedete zgradu s deset ili dvanaest stanova?", upitao je.
Rasprava je pokazala nepovjerenje dijela stanara prema predloženim izmjenama plana. Građani su najavili pisane primjedbe i daljnje postupke prema nadležnim institucijama, dok su predstavnici službi poručili da će sve primjedbe biti razmotrene i da konačni dokument tek treba biti izrađen.
Vezani članci