U Mostaru predstavljena knjiga o škriparima Ive Lučića: 'Ne treba ostavljati povijest zaboravu'

U Mostaru je sinoć predstavljena knjiga “Škripari – Hrvatski pokret otpora u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.” autora Ive Lučića, koja obrađuje jedno od osjetljivijih i nedovoljno istraženih razdoblja poslijeratne povijesti.

Predstavljanje je održano u Galeriji kraljice Katarine Kosača u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, a okupilo je brojne zainteresirane, među kojima su bili povjesničari, javne osobe i građani.

Perić o slučaju biskupa Čule

Biskup u miru Ratko Perić u svom je izlaganju posebno istaknuo sudbinu mostarskog biskupa Petra Čule, koji je nakon Drugog svjetskog rata osuđen u politički montiranom procesu.

“Biskup Čule osuđen je na 11 godina zatvora, a presuda mu je, prema dostupnim svjedočanstvima, najavljena i prije samog suđenja. Tadašnji komunistički dužnosnik Džemal Bijedić preko posrednika mu je poručio: ‘Moj biskupe, to je naredba’”, kazao je Perić.

Lučić: Narod bez povijesti je narod bez identiteta

Autor knjige Ivo Lučić upozorio je na opasnost zanemarivanja vlastite povijesti.

“Često nasjedamo na tezu da povijest treba ostaviti povjesničarima. Nemamo mi što ostavljati povjesničarima, to je isto kao da narod boluje od Alzheimera ako ne poznaje svoju povijest i nije u nju ukorijenjen”, rekao je Lučić.

Osvrnuo se i na čestu formulaciju o poslijeratnim zločinima.

“Provlačila se teza ‘ubijen bez suđenja’, kao da je problem u tome što nije bilo suđenja. Nije trebalo biti ubijanja ni sa suđenjem ni bez suđenja”, poručio je.

Pohvale za znanstveni pristup

Profesor Ivica Šarac složio se s kolegom fra Robertom Jolićem, istaknuvši kako je autor temi pristupio ozbiljno i znanstveno.

Naglasili su da knjiga ne počiva na subjektivnim dojmovima, već na sustavnom istraživanju, uz jasno razumijevanje pojmova poput nepravde, kaosa, rata i izdaje.

Knjiga tematizira djelovanje tzv. škripara, skupina koje su nakon završetka Drugog svjetskog rata pružale otpor novouspostavljenim vlastima, a njihova uloga i danas izaziva podijeljena tumačenja u historiografiji i javnosti.

Organizatori su istaknuli kako je cilj ovakvih događaja otvoriti prostor za stručno i argumentirano promišljanje povijesnih procesa koji su obilježili razdoblje nakon 1945. godine.