Agencija za privatizaciju Hercegovačko-neretvanske županije potvrdila je za Hercegovina.info više ključnih detalja o slučaju privatizacije D.o.o. Ruža Mostar, jednog od najdugotrajnijih i najspornijih privatizacijskih predmeta u Mostaru.
Nakon što je Agencija pokrenula postupak javne nabave za reviziju ispunjenosti ugovora o kupoprodaji državnog kapitala D.o.o. Ruža Mostar, iz ove institucije sada potvrđuju kako je osnovni ugovor zaključen 25. veljače 2000. godine između Agencije za privatizaciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, kao prodavatelja državnog kapitala, i Emira Keče, kao kupca.
Od sklapanja osnovnog ugovora do danas potpisano je ukupno devet aneksa, uz dvije izmjene i dopune Aneksa broj 7/12.
Prema odgovoru Agencije, prvi aneks potpisan je 16. svibnja 2003. godine, drugi 11. srpnja 2005., treći 7. prosinca 2005., četvrti 27. studenoga 2007., peti 21. listopada 2009., šesti 28. prosinca 2010., sedmi 9. svibnja 2012., osmi 5. lipnja 2017., a deveti 21. siječnja 2019. godine. Izmjene i dopune Aneksa 7/12 donesene su 8. svibnja i 28. listopada 2015. godine.
Agencija, međutim, nije dostavila sadržaj aneksa niti obrazloženje što je njima mijenjano, navodeći kako se ti podaci odnose na kupoprodajni ugovor zaključen s drugom ugovornom stranom. U odgovoru se pozivaju na proceduru propisanu Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH, prema kojoj će o zahtjevu obavijestiti drugu ugovornu stranu.
Iz Agencije navode kako će treća strana biti upozorena da će tražene informacije biti priopćene ako u roku od 15 dana od primitka obavijesti pisano ne odgovori da ih smatra povjerljivima i ne obrazloži zbog čega bi njihovim objavljivanjem mogla nastupiti šteta.
Agencija je potvrdila i kako je od potpisivanja kupoprodajnog ugovora do danas putem Komisije za kontrolu provela 15 kontrola. O svakoj kontroli, kako navode, sačinjeni su zapisnici u kojima je utvrđivano stanje na temelju dokumentacije koju je dostavljao kupac te neposrednim uvidom na licu mjesta.
Unatoč dugom vremenskom razdoblju, brojnim aneksima i činjenici da hotel Ruža ni nakon više od četvrt stoljeća nije stavljen u funkciju u punom kapacitetu, Agencija nikada nije pokretala postupak raskida ugovora.
Na pitanje je li ikada pokretan postupak raskida ugovora ili druga pravna radnja zbog eventualnog neispunjavanja ugovornih obveza, iz Agencije odgovaraju kako postupak raskida nije pokretan, ali da je nakon jedne od kontrola aktivirana i naplaćena bankarska garancija na štetu kupca zbog kašnjenja u izvršenju ugovorne obveze investiranja.
Agencija je također potvrdila kako je u dosadašnjem razdoblju osporila dva revizorska nalaza. Dio dokumentacije o ulaganjima osporila je i Komisija za kontrolu, uz obrazloženje da se, prema mišljenju komisije, ta dokumentacija nije odnosila na izvršenje ugovorne obveze investiranja.
Aktualna revizija, koja je predmet javne nabave, obuhvatit će razdoblje od 2000. godine, odnosno od zaključenja osnovnog ugovora, pa do dana provođenja revizije. Predmet revizije bit će izvršenje ugovornih obveza koje se odnose na dosadašnja ulaganja u objekt, uključujući utvrđivanje statusa, karaktera, opsega, vrijednosti i izvora financiranja izvršenih ulaganja.
Iz Agencije navode kako će revizorsko izvješće, nakon završetka postupka, razmatrati nadležna tijela Agencije, nakon čega će se postupati u skladu s važećim propisima. Hoće li izvješće biti javno dostupno, cijenit će se, kako navode, u skladu sa zakonom, uzimajući u obzir sadržaj izvješća, zaštitu povjerljivih podataka, prava trećih strana i javni interes.
Na pitanje hoće li Agencija, ako revizija utvrdi neispunjenje ugovornih obveza, pokrenuti raskid ugovora, naplatu penala ili druge mjere, iz Agencije nisu dali izravan odgovor. Naveli su kako će nakon razmatranja revizorskog izvješća i utvrđenog činjeničnog stanja poduzeti odgovarajuće aktivnosti u skladu sa zakonskim nadležnostima, odredbama ugovora i važećim propisima.
Agencija tvrdi kako je revizija planirana Planom rada Agencije za privatizaciju za 2026. godinu, na koji je suglasnost dala Vlada HNŽ. Drugim riječima, iz odgovora ne proizlazi da je Vlada posebno zatražila reviziju slučaja Ruža, nego da je dala suglasnost na godišnji plan rada Agencije u kojem je ta revizija predviđena.
U odgovoru se navodi i kako je Agencija u proteklom razdoblju imala određene kontakte sa službama Grada Mostara, koje su kupcu izdavale potrebnu dokumentaciju za gradnju, zaključno s građevinskom dozvolom. Podsjećaju i kako je objekt dulje vrijeme bio u stanju mirovanja zbog odluke UNESCO-a, a radovi su nastavljeni tek nakon što je stručno tijelo utvrdilo rješenje izgleda objekta.
Agencija, prema vlastitom odgovoru, nije ostvarivala izravne kontakte s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, dok su s resornim županijskim ministarstvom, odnosno Ministarstvom trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ, postojali kontakti radi uključivanja u rješavanje ovog problema.
Iako se hotel Ruža godinama u javnosti spominje kao simbol neuspjele privatizacije, Agencija u ovom trenutku ne želi dati konačnu ocjenu je li privatizacijski postupak uspješno ili neuspješno realiziran.
Takav stav, kako navode, moći će zauzeti tek nakon provedbe neovisne stručne revizije, razmatranja revizorskog izvješća i utvrđivanja potpunog činjeničnog stanja.
Slučaj hotela Ruža tako nakon 26 godina ulazi u novu fazu. Revizija bi trebala pokazati što je kupac doista ispunio, koja su ulaganja priznata, što je osporeno, jesu li aneksi opravdano produžavali rokove i ima li Agencija danas osnovu za konkretnije pravne korake.
Za Mostar, međutim, priča o Ruži odavno nije samo pitanje jednog hotela. Ona je postala pitanje odgovornosti institucija koje su vodile privatizaciju, odobravale anekse, provodile kontrole i desetljećima dopuštale da jedan od najvrjednijih hotelskih objekata u gradu ostane nedovršen.
Vezani članci