Da su Mostarci već naviknuti na „šuplje priče“ kada je riječ o javnim kampanjama gradske uprave, pokazuje i najnoviji primjer zabilježen na društvenim mrežama – gdje građani ukazuju na paradoksalnu praksu recikliranja u gradu koji već godinama vodi kampanje o ekološkoj svijesti, dok im reciklomati zjape – puni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kako se navodi u objavi na Facebook stranici Žućo, jedna aktivistica pokušala je u posljednjih 20 dana deset puta odložiti ambalažu u reciklomat, ali svaki put bezuspješno – uređaj je bio prepun.
„Koja je svrha reciklomata ako je svaki put pun?“, pita građanka, uz opasku da nadležni istovremeno šalju poruke poput „misli globalno, djeluj lokalno“.
Ovakav primjer izazvao je brojne reakcije na društvenim mrežama, uz podsjećanje da Mostar već godinama ulaže u vidljive, ali očigledno neodržive ekološke projekte – od kampanja, kontejnera za selekciju otpada, do reciklomata, koji često nemaju logističku ili operativnu podršku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sustav postoji – ali ne funkcionira
Reciklomati su postavljeni u sklopu europskih i domaćih inicijativa s ciljem poticanja građana na recikliranje PET ambalaže, limenki i plastičnih boca. No, ono što građani sve češće zamjećuju nije nedostatak volje za recikliranjem – nego nedostatak održavanja uređaja.
I dok gradske službe rado poziraju uz reciklomate i plastificirane poruke o održivosti, u stvarnosti već mjesecima nema sustavne kontrole ni redovitog pražnjenja tih uređaja. Građani koji žele reciklirati susreću se s blokiranim otvorima, pretrpanim spremnicima i potpunim izostankom informacija.
Ovo nije prvi put da se Mostar suočava s raskorakom između ekoloških najava i stvarnog funkcioniranja komunalnog sustava. Ranije su slične primjedbe zabilježene i kod tzv. "zelenih otoka", kontejnera za odvojeni otpad koji su često bili neoznačeni, nepristupačni ili puni smeća.
I onda – poskupljenje
Ironično, baš u trenutku kad građani nemaju gdje s plastičnom bocom, iz Grada Mostara stiže vijest: od lipnja poskupljuje odvoz otpada. Novi model naplate uključuje osnovicu od 6 KM mjesečno po domaćinstvu, a cijene će se nadalje formirati prema količini otpada i veličini kante.
Većinom glasova vijećnika Grada Mostara danas je usvojen zaključak kojim se uvodi svojevrsno "probno" razdoblje za primjenu nove Odluke o visini cijene i načinu naplate javne usluge prikupljanja,…