Medžlis Islamske zajednice Mostar oglasio se priopćenjem za javnost u kojem izričito navodi da na području Mostara ne postoji takozvana “vehabijska zajednica”, te ističe važnost korištenja ispravne terminologije u medijskom izvještavanju, bez ideoloških insinuacija i tendencioznih interpretacija.
Iz Medžlisa podsjećaju da je Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini još 2016. godine završila proces integracije paradžemata kroz institucionalni pristup i aktivnu strategiju.
„Islamska zajednica svojim je djelovanjem izvršila inkluziju paradžemata u svoj sustav, a taj proces je okončan još 2016. godine“, navodi se u priopćenju.
Također ističu da su državni organi i organi lokalnih zajednica zaduženi za nadzor nad provođenjem Zakona o položaju crkava i vjerskih zajednica, kao i za nadzor nad udruženjima građana i njihovim djelovanjem u skladu sa zakonskim okvirom.
Prema tom zakonu, naglašava Medžlis, jedino Islamska zajednica ima pravo institucionalno organizirati vjerski život muslimana u BiH, jednako kao i ostale tri tradicionalne vjerske zajednice.
Iz Medžlisa posebno apeliraju na važnost profesionalizma, objektivnosti i istinitosti u izvještavanju, naglašavajući da korištenje izraza poput “vehabijska zajednica” nema uporište u stvarnosti i predstavlja ozbiljan odmak od odgovornog novinarstva.
„Konstruiranje nepostojeće ‘vehabijske zajednice’ i korištenje te sintagme daleko je od vrijednosti i normi odgovornog i posvećenog novinarstva“, zaključuju iz Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
Reakcija Medžlisa uslijedila je nakon napisa na nekim portalima i u medijima koji su izvještavali o akciji Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na širem području Mostara, a u vezi s nezakonitim držanjem oružja i streljiva.
U priopćenju se apelira na medijske radnike, urednike, novinare i njihove izvore da koriste ispravnu terminologiju i nazive, kako bi se izbjegla stigmatizacija i netočno predstavljanje vjerskih zajednica i njihovih članova.
Na sjednici Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, održanoj u travnju 2016. godine, Rijaset IZ BiH izvijestio je o provedenom procesu intenzivnih razgovora s pojedincima i skupinama muslimana koji nisu bili registrirani unutar službenih džemata Islamske zajednice.
U okviru tog procesa identificirane su 38 skupina tzv. paradžemata, od čega ih je najviše bilo na području:
Zeničkog muftijstva – 13
Sarajevskog – 12
Tuzlanskog – 7
Bihaćkog – 3
Mostarskog – 2
Travničkog – 1
Na teritoriju Banjalučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrirana nijedna skupina.
Prema podacima iz tog razdoblja, 29 objekata koje su te skupine koristile nisu bili evidentirani u sustavu IZ BiH. U 19 njih se održavao džuma-namaz, a u 20 bešvakat-namaz. Kao rezultat razgovora, 14 skupina potpisalo je Protokol o uključenju u Zajednicu, među kojima su: Debeljak, Čaršija – Kakanj, Osijek, Rakovica, Bistrik, Bočinja i druge.
S druge strane, 22 skupine odbile su potpisati Protokol, uključujući zajednice poput Stijene, Gornje Maoče, Kotorskog Donjeg, Gornjeg Rahića, Ošvi i drugih.
Tada je također istaknuto da postoje tekije koje djeluju izvan sustava Tarikatskog centra, kao i pojedini džemati koji su se nelegalno odvojili od Zajednice, poput Stranjana i Klokota.
Iako je 2016. godine proces formalno okončan, u kolovozu 2020. godine savjetnik reis-ul-uleme za odnose s medijima, Muhamed Jusić, izjavio je za Nezavisne novine da Islamska zajednica i dalje vodi proces monitoringa i integracije pojedinaca i skupina koje djeluju izvan njenog institucionalnog okvira.
„U proteklom razdoblju evidentirano je 11 takvih lokacija širom BiH. U većini se okuplja do 10 ljudi, nigdje više od 30, osim u slučajevima javnih tribina ili predavanja“, rekao je Jusić.
Prema njegovim riječima, niti jedna od tih lokacija nije evidentirana u registru IZ BiH, niti Zajednica može snositi odgovornost za aktivnosti koje se ondje provode.
„Islamska zajednica u BiH nastavlja raditi na uključivanju svih koji prihvaćaju njezino učenje i organizacijski okvir, ali ne može odgovarati za one koji djeluju izvan tog okvira“, zaključio je Jusić.
Vezani članci