FOTO  Pogledajte kako će izgledati Kulturno-sportski centar Mostar

Objavljen je projektni izgled budućeg Kulturno-sportskog centra Mostar, kojim je predstavljen novi arhitektonski i funkcionalni koncept jednog od najznačajnijih javnih objekata planiranih u središtu grada.

Projekt izgradnje Sportske dvorane u Mostaru započet sredinom 1980-ih godina nikada nije dovršen, a kroz četiri desetljeća prolazio je rat, financijske rezove, promjene koncepcije i višegodišnju institucionalnu blokadu. Umjesto da postane središnje mjesto sportskog i društvenog života, dvorana je desetljećima bila nedovršeni kostur u samom središtu grada.

Danas se projekt ponovno vraća u fokus javnosti, ovaj put kroz planove za dovršetak i transformaciju u Kulturno-sportski centar Mostar. No, da bi se razumjelo zašto se ovaj objekt gradi već više od 40 godina, potrebno je vratiti se na ključne razloge koji su izgradnju uporno kočili od samog početka.

Više je razloga zbog kojih mostarska sportska dvorana nikada nije bila dovršena. Projekt je od samog početka patio od nedostatka dugoročne financijske strategije. Već krajem 1980-ih godina sredstva su preusmjeravana na druge državne prioritete, a izgradnja se odvijala sporije od planiranog. Rat u Bosni i Hercegovini potpuno je zaustavio radove, a objekt je u rat ušao nedovršen te iz njega izašao devastiran i infrastrukturno zastario.

Poslijeratno razdoblje nije donijelo odlučan zaokret. Umjesto jasne odluke o dovršetku započetog projekta, izgradnja se godinama odvijala u kratkim i isprekidanim fazama, bez osiguranog kontinuiteta financiranja. Projektna dokumentacija mijenjala se više puta, a svaki novi pokušaj nastavka radova započinjao je s izmijenjenim planovima i novim procjenama troškova.

Dodatni problem predstavljala je institucionalna nefunkcionalnost Grada Mostara. Dugogodišnje nepostojanje Gradskog vijeća onemogućilo je donošenje odluka o kreditnom zaduživanju i jamstvima, što je projekt držalo u političkom i pravnom zastoju. Sredstva koja su se povremeno osiguravala bila su dostatna tek za parcijalne zahvate i administrativne troškove, dok je gradilište ostajalo bez stvarnog napretka.

Pravi zaokret u višedesetljetnoj priči o mostarskoj sportskoj dvorani dogodio se 2022. godine, kada je nakon godina potpunog zastoja potpisan ugovor o nastavku radova, uz izmjene tehničke dokumentacije i redefiniranje obuhvata projekta. Time su stvoreni formalni preduvjeti za nastavak izgradnje i prilagodbu projekta realnijem financijskom okviru.

U tom redefiniranom okviru objekt je formalno preoblikovan u Kulturno-sportski centar Mostar, zamišljen kao višenamjenski prostor namijenjen sportskim, kulturnim, edukativnim i društvenim događanjima.

Prema projektnoj dokumentaciji objavljenoj na portalu m-kvadrat.ba, budući Kulturno-sportski centar Mostar prostirat će se na više od 24.000 četvornih metara, od čega je oko 19.000 četvornih metara zatvorenog i više od 5.400 četvornih metara otvorenog prostora. Otvoreni dio projekta oblikovan je oko velikog pristupnog trga, dok središte zatvorenog prostora čini višenamjenska dvorana.

Dvorana je projektirana s oko 5.000 sjedećih mjesta, uključujući teleskopske tribine koje omogućuju prilagodbu različitim vrstama događaja. Namijenjena je održavanju sportskih natjecanja i treninga, ali i koncerata, konferencija, sajmova i drugih javnih manifestacija. Igralište dimenzija 50 × 29 metara omogućava održavanje većine dvoranskih sportova, dok su uz njega predviđene svlačionice, prostori za trenere, tehnički prostori i višenamjenski sadržaji.

U sklopu objekta planirani su i prostori za sportske saveze i udruge, smješteni na nižim etažama i povezani atrijima koji osiguravaju prirodno osvjetljenje. Poseban naglasak stavljen je na pristupačnost, pa su svi dijelovi centra povezani stubištima i dizalima prilagođenima osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

Pristupni trg dimenzija 30 × 75 metara zamišljen je kao jedan od većih javnih trgova u Mostaru i dodatni prostor za održavanje kulturnih i sportskih događaja na otvorenom, s prilazima iz ulica dr. Ante Starčevića i Kardinala Stepinca. Ulaz u dvoranu za gledatelje planiran je s južne strane objekta, preko predvorja izravno na tribine.

Projekt predviđa i energetski učinkovit objekt, s ugradnjom solarnih panela na krovu. Arhitektonsko rješenje zamišljeno je kroz kombinaciju staklene aluminijske fasade i suvremenih materijala, uz toplinsku izolaciju, čime se nastoji smanjiti energetska potrošnja i troškovi održavanja.