Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara nije donesena konačna odluka o usvajanju pravilnika koji definira urbanističke principe i pojmove od značaja za prostorno planiranje u gradu. Umjesto toga, dokument je vraćen na doradu – ponajprije zbog primjedbi na nedovoljnu stručnu razradu i neusklađenost s važećim pravnim propisima.
Jedan od najglasnijih kritičara bio je vijećnik Slaven Bevanda, koji je upozorio da prijedlog pravilnika nije prošao razmatranje Komisije za usklađenost s pravnim propisima. „Ne ulazeći u sadržaj, problematično je što smo ovaj tekst dobili tek sinoć predvečer. Bez dovoljno vremena za analizu ne možemo odgovorno odlučivati. Posebno mi je sporna definicija susjeda jer je sužena na način koji nije u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Takva odredba može izazvati pravne probleme u brojnim postupcima“, istaknuo je Bevanda.
Predsjednik Vijeća Đani Rahimić naveo je kako je i unutar Odbora za urbanizam bilo podijeljenih stavova te da komisija za stručnu ocjenu nije bila u potpunosti uključena u pripremu prijedloga. „Postoji opći konsenzus da smjernice trebaju postojati, ali pitanje je koliko je ovaj nacrt kvalitetno izrađen i je li primjenjiv bez dodatnih dopuna“, rekao je Rahimić.
Predlagač dokumenta, koji je i ranije mijenjao naziv, objasnio je da se radi o prijeko potrebnim smjernicama za postupanje u situacijama koje nisu precizno definirane zakonima ili planskim dokumentima višeg reda. Prema njegovim riječima, pravilnik donosi definicije ključnih pojmova poput kolektivnog stanovanja, susjeda, razmaka između građevina i zelenih površina. „Ovo je okvir koji struka prepoznaje i koji može pomoći ujednačenijem odlučivanju, no svakako treba vidjeti kako će funkcionirati u praksi“, poručio je.
U nastavku sjednice dogovoreno je da se nacrt pravilnika doradi i ponovno predstavi za 15 dana, kada će biti održan novi sastanak Odbora za urbanizam. Tamo će se, kako je rečeno, održati proširena stručna rasprava, nakon čega se dokument planira vratiti pred Gradsko vijeće.
U obrazloženju odluke naglašeno je da pravilnik popunjava praznine koje postoje u važećim zakonima o prostornom uređenju i građenju HNŽ-a te u postojećim prostornim i regulacijskim planovima. Posebna pozornost posvećena je tehničkim parametrima – od razmaka između objekata, minimalnog postotka zelenih površina do uvjeta za parkirna mjesta.
Primjerice, za objekte kolektivnog stanovanja propisano je najmanje 1,5 parkirnih mjesta po stambenoj jedinici, dok se u poslovnim prostorima zahtijeva jedno parkirno mjesto na svakih 50 m². U poslovnim i industrijskim zonama regulirane su i zelene površine: 25% u poslovnim, a 10% u industrijskim zonama. Također, omogućeno je djelomično otkupno ispunjenje obveze izgradnje parkirnih mjesta uplatom u gradski proračun.
Novi pravilnik također uvodi preciznije definicije: „susjed“ je samo onaj čija parcela graniči s predmetnom duljinom većom od 1% polovine ukupnog opsega, dok se kolektivni i individualni objekti razlikuju prema broju stambenih jedinica – granica je četiri.
Sve ove stavke, smatraju mnogi vijećnici, moraju biti dodatno razmotrene kako bi se osiguralo da pravilnik, kada se usvoji, bude pravno održiv i funkcionalan u praksi.
Vezani članci