VIDEO Mostar uz žestoku raspravu usvojio proračun od 162,8 milijuna KM
Gradsko vijeće Mostara na današnjoj je 16. sjednici usvojilo proračun za 2026. godinu u iznosu od oko 162,8 milijuna konvertibilnih maraka, nakon višesatne rasprave u kojoj su vijećnici otvorili niz pitanja o prioritetima, transparentnosti i načinu punjenja gradskog budžeta.
Prijedlog proračuna vijećnicima je predstavio načelnik Odjela za financije Amer Zupčević, naglasivši kako je riječ o uravnoteženom dokumentu usklađenom s planiranim prihodima i rashodima.
Rast prihoda, ali i ovisnost o zemljištu
Ukupni prihodi planirani su u iznosu većem od 160 milijuna KM, pri čemu se posebno izdvaja rast prihoda od građevinskog zemljišta, koji prelaze 35 milijuna KM.
Istodobno, značajan dio prihoda čine neporezni prihodi, uključujući različite naknade i komunalne prihode, dok Grad nema izravan utjecaj na prihode od indirektnih poreza koji ovise o raspodjeli s viših razina vlasti.
Načelnik Odjela za financije Amer Zupčević u svom izlaganju istaknuo je kako je proračun za 2026. godinu planiran na razini od oko 162,8 milijuna KM, uključujući i prenesena sredstva iz prethodnih godina, te da je riječ o “realno postavljenom okviru” u odnosu na trenutne fiskalne okolnosti.
Naglasio je kako su ukupni prihodi planirani na razini većoj od 160 milijuna KM, pri čemu se struktura prihoda nije značajno mijenjala, ali su pojedine stavke zabilježile rast.
Posebno je izdvojio prihode od građevinskog zemljišta koji prelaze 35 milijuna KM, neporezne prihode u iznosu većem od 70 milijuna KM, te indirektne poreze, na koje Grad nema izravan utjecaj jer ovise o raspodjeli s viših razina vlasti
"Grad Mostar nema utjecaj na dio prihoda, posebno indirektne poreze koji ovise o potrošnji i raspodjeli", pojasnio je Zupčević.
Na rashodovnoj strani Zupčević je naglasio kako je došlo do povećanja ukupnih izdvajanja za oko pet posto, a glavni razlog vidi u rastu troškova rada. "Došlo je do povećanja plaća, što automatski generira veće rashode u proračunu", istaknuo je.
Uz to, materijalni troškovi rastu za oko šest posto, što uključuje troškove funkcioniranja gradske administracije, održavanje komunalnog sustava i financiranje javnih ustanova.
Zupčević je naveo kako su kapitalna ulaganja planirana u iznosu većem od 59 milijuna KM, a odnose se na infrastrukturu, projekte od javnog interesa, te ulaganja u zemljište i objekte.
Posebno je izdvojio ulaganja u komunalni sektor, gdje je planirano oko 5 milijuna KM za JP Komunalno, prvenstveno za nabavku opreme i vozila. Ovo je obrazloženo potrebom stabilizacije sustava koji je već pod pritiskom rasta troškova.
U izlaganju je također naglašeno da Grad nastavlja servisirati postojeće kreditne obveze, te da su u proračunu predviđena sredstva za otplatu dugova.
Zupčević je poručio kako je cilj zadržati financijsku stabilnost, ali uz ograničene mogućnosti utjecaja na ključne prihode.
Amandmani: prihvaćeni pojedinačni prijedlozi
Tijekom rasprave prihvaćen je tek manji broj amandmana.
Podršku su dobili prijedlozi koji se odnose na Plivački klub Velež i projekt Osnovne škole Gnojnice, kao i tehnička izmjena kojom se osigurava 40.000 KM za Red Bull skokove.
Većina ostalih amandmana, uključujući one koji su se odnosili na lokalnu infrastrukturu, kanalizaciju, obrazovanje i javne prostore, nije dobila potrebnu većinu.
Obrazloženje predlagača bilo je da su pojedini projekti već obuhvaćeni postojećim stavkama ili da za njih ne postoji potrebna dokumentacija.
Kritike vijećnika: transparentnost i prioriteti
Raspravu su obilježile kritike dijela vijećnika koji su upozorili na nejasne stavke u proračunu, izostanak detaljnih obrazloženja i nedovoljnu uključenost javnosti.
Posebno je problematizirana struktura rashoda i način raspodjele sredstava, uz tvrdnje da proračun nije dovoljno jasan građanima.
Među najkritičnijima bio je vijećnik Slavko Zovko koji je poručio da proračun nije razumljiv onima koji ga financiraju.
"Ovo je novac poreznih obveznika i tim ljudima ovaj proračun mora biti jasan, a ovakav kakav je – nije", upozorio je.
Posebno je problematizirao stavke poput “ostalih nespomenutih usluga” te projekte bez jasnih obrazloženja, ističući da takav pristup otvara prostor za netransparentno trošenje javnog novca.
U jednoj od najoštrijih poruka s vijeća rekao je:
"Mi nismo servis građanima, nego su građani servis nama."
Svi amandmani Slavka Zovke su odbijeni.
Kordić: Proračun pod pritiskom odluka viših razina i blokade državne imovine
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić u svom obraćanju vijećnicima jasno je dao do znanja da je proračun za 2026. godinu rezultat niza vanjskih pritisaka na koje Grad nema izravan utjecaj, a koji su, kako tvrdi, značajno otežali njegovo planiranje.
Istaknuo je kako je Mostar u kratkom razdoblju ostao bez značajnog dijela prihoda.
"Radi se o oko osam milijuna maraka koje smo praktično preko noći izgubili zbog odluka viših razina vlasti", rekao je Kordić, referirajući se na odluke Vlade Federacije, ali i sudske presude koje su utjecale na financijski okvir grada.
Kordić se posebno osvrnuo na odluku o povećanju minimalne plaće u Federaciji BiH, za koju kaže da je socijalno opravdana, ali financijski vrlo zahtjevna za lokalne zajednice.
Kao primjer naveo je JP Komunalno, gdje su troškovi plaća od početka godine povećani za oko milijun maraka.
"Netko taj trošak mora nadomjestiti", poručio je, navodeći tri moguće opcije: povećanje cijena usluga, povećanje učinkovitosti ili otpuštanje radnika.
Dodao je kako se Grad svjesno odlučio za model subvencioniranja kroz proračun i financijske intervencije kako bi se izbjegla otpuštanja.
"Ne želimo da 20, 30 ili 50 ljudi ostane bez posla", naglasio je, priznajući da takav pristup možda nije ekonomski najefikasniji, ali ga smatra socijalno odgovornim.
Državna imovina kao ključni problem
Jedan od ključnih dijelova njegovog izlaganja odnosio se na pitanje državne imovine, koje je označio kao jedan od najvećih problema za financije grada.
Kordić je podsjetio da je odluka o zabrani raspolaganja državnom imovinom već godinama blokirala razvojne projekte i gospodarske aktivnosti.
"Parcijalizacija industrijskih zona poput Miljkovića i Gajeva stoji već četiri godine, bez ikakvih aktivnosti", upozorio je.
Naglasio je da je upravo na tim projektima Grad temeljio očekivani rast prihoda, kroz razvoj gospodarstva, zapošljavanje i posljedično veće porezne prihode.
"Planirali smo rast proračuna na temelju pokretanja gospodarske aktivnosti, ali se to nije dogodilo", rekao je.
Dodao je kako je Mostar među najpogođenijim sredinama kada je riječ o ovom pitanju, te uputio apel prema višim razinama vlasti i međunarodnim institucijama da se problem konačno riješi.
Proračun kao “najzahtjevniji u mandatu”
Kordić je proračun za 2026. opisao kao jedan od najzahtjevnijih u posljednjih pet godina, naglašavajući kombinaciju izgubljenih prihoda, rasta troškova i vanjskih ekonomskih pritisaka.
Upozorio je i na širi kontekst, uključujući energetsku krizu i globalna kretanja, za koja smatra da će dodatno opteretiti lokalne proračune.
Gradonačelnik je otvoreno rekao da je izvjesno kako će proračun tijekom godine morati biti rebalansiran, s obzirom na neizvjesnost oko punjenja prihoda.
"Punjenje proračuna je uvijek projekcija i ne možemo biti sigurni kako će se odvijati", kazao je.
Na kraju izlaganja pozvao je vijećnike da se fokusiraju na konkretne probleme i komunalne teme, upozorivši da političke i ideološke rasprave dodatno opterećuju rad vijeća.
Naglasio je kako Grad, unatoč svim izazovima, nastoji održati sustav stabilnim i realizirati što veći broj planiranih projekata.
Proračun usvojen s 26 glasova “za”
Nakon rasprave i glasanja o amandmanima, Gradsko vijeće usvojilo je proračun za 2026. godinu s 26 glasova “za”.
Uz proračun, vijećnici su usvojili i Odluku o izvršenju proračuna za 2026. godinu, i to uz dva prihvaćena amandmana.
Iako je proračun dobio potrebnu podršku, rasprava je pokazala jasne političke razlike oko načina upravljanja gradskim financijama.
Posebno se izdvajaju pitanja održivosti sustava, rasta troškova i ovisnosti o prihodima od zemljišta, što bi u narednom razdoblju moglo biti jedno od ključnih tema u Mostaru.
Vezani članci