VIDEO  Kordić upozorava: Mostaru prijeti poskupljenje komunalnih usluga ili bankrot

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić upozorio je da su troškovi zbrinjavanja otpada nakon požara na Uborku financijski neodrživi te da bi nastavak sadašnjeg modela mogao dovesti do poskupljenja komunalnih usluga ili bankrota Grada. Gostujući u emisiji „BHT1 Uživo”, govorio je i o otkazima u Komunalnom, bojkotu Gradskog vijeća, državnom zemljištu te postupku davanja Zračne luke Mostar u koncesiju.

Prema njegovim riječima, Mostar trenutačno plaća oko 150 KM za zbrinjavanje tone otpada, dok je u redovitim uvjetima taj trošak iznosio 81 KM.

Upozorio je da bi nastavak takvih troškova mogao izazvati „ili val poskupljenja individualne komunalne potrošnje ili bankrot Grada Mostara ako nastavimo u ovom smjeru”.

Otpad se odvozi na druga odlagališta i balira na Uborku

Kordić je rekao da je požar koji je 22. lipnja zahvatio odlagalište Uborak–Buđevci izazvao višemilijunske financijske posljedice. Grad otpad trenutačno zbrinjava na dva načina: dio odvozi na druga odlagališta u BiH, a dio balira i omata folijom radi privremenog smještaja na Uborku.

Balirani otpad, objasnio je, trebao bi nakon izgradnje novog odlagališnog polja biti sanitarno odložen.

„Moramo što prije izgraditi novo deponijsko polje kako bi sustav bio održiv”, poručio je.

Naveo je da je raspisan okvirni natječaj vrijedan četiri milijuna KM te da je s odabranim izvođačem ugovoreno izvođenje radova u vrijednosti od milijun KM. Za početak radova na plohi površine 0,6 hektara, prema njegovim riječima, čeka se dozvola, a izrazio je nadu da će postupak biti završen sljedećeg mjeseca.

Govoreći o financijskom opterećenju, spomenuo je približno 7,5 milijuna KM na godišnjoj razini za zbrinjavanje miješanog komunalnog otpada i održavanje sustava.

Potvrdio je i da su pretovar i baliranje vraćeni na lokalitet odlagališta, za što, kako tvrdi, postoje sve potrebne dozvole.

Otkaze radnicima povezuje s političkim pritiscima

Govoreći o stanju u Komunalnom Mostar, Kordić je ustvrdio da dio partnera u vlasti pokušava zaustaviti proces objedinjavanja komunalnih poduzeća. S tim je povezao smjenu bivšeg direktora, ali i odbijanje radnih zadataka dijela zaposlenih.

Prema njegovu objašnjenju, riječ je o radnicima niskogradnje koji poslove trebaju obavljati na području cijelog grada, a ne samo jednog njegova dijela.

„Ne da sam uvjeren, već znam sto posto da se radi o pritisku političkih stranaka na te radnike”, izjavio je Kordić.

U uvodu emisije navedeno je da je otkaze dobilo 19 radnika. Gradonačelnik je potvrdio da je sud donio privremenu mjeru njihova povratka na posao te da su ročišta zakazana za kraj mjeseca.

„Vidjet ćemo sudski epilog te cijele priče i, naravno, sukladno odlukama suda postupiti”, rekao je.

Ocijenio je da posljedice sukoba najviše osjećaju poduzeće i građani zbog poteškoća u obavljanju komunalnih poslova.

Za proračunske poteškoće prozvao vijećnike SDA

Kordić je financijske probleme nastale nakon požara povezao i s nefunkcioniranjem Gradskog vijeća, navodeći da Grad zbog toga ne može provesti rebalans proračuna.

Posebno je prozvao vijećnike SDA zbog nedolaska na sjednice te ih pozvao na povratak u vijećnicu.

„Politika se radi u Gradskoj vijećnici, a ne na ulici i ne preko portala”, poručio je.

Voditeljica je kao razloge bojkota navela prigovore Kluba Bošnjaka, odnosno Koalicije za Mostar, na smjene, otkaze, popunjavanje rukovodećih mjesta i nadzornih odbora te navodnu institucionalnu neravnopravnost.

Kordić je te tvrdnje odbacio, ističući da su podaci o nacionalnoj strukturi Gradske uprave i javnih poduzeća provjerljivi. Kao primjer naveo je da pet resornih odjela vode dva Bošnjaka, dva Hrvata i jedan Srbin. Ustvrdio je i da je zastupljenost Bošnjaka na dijelu rukovodećih pozicija i među zaposlenima u javnim poduzećima veća od zastupljenosti drugih dvaju konstitutivnih naroda.

Rješenje političkog zastoja, rekao je, mora se tražiti razgovorom partnera u vlasti.

Državno zemljište: „Ponovit ćemo tu proceduru”

U dijelu razgovora o zemljištu u poslovnoj zoni Gajevi i sudskim postupcima Kordić je iznio svoje tumačenje prema kojem je osporen način na koji je Grad pokušao staviti industrijske zone u funkciju.

Rekao je da je na dijelu zemljišta upisana državna imovina te da prostorni plan predviđa gospodarsku namjenu. Pritom je zastupao stav da lokalna zajednica tim zemljištem treba raspolagati u ime države.

Kritizirao je postupanje državnih pravobranitelja i ocijenio da nepostojanje zakona o državnoj imovini otežava razvojne projekte u cijeloj BiH.

„Mi ćemo ponoviti tu proceduru i idemo dalje”, najavio je Kordić, tvrdeći da postoji pravni put za stavljanje zemljišta u gospodarsku funkciju.

Za ulaganje od 250 milijuna eura u zračnu luku prvi put čuje

Govoreći o koncesiji Zračne luke Mostar, Kordić nije potvrdio iznos ulaganja od 250 milijuna eura koji je u pitanju navela voditeljica.

„Taj iznos koji vi spominjete ja prvi put čujem”, odgovorio je.

Dodao je da je čuo za moguća ulaganja od 50 milijuna eura, ali je naglasio da će iznosi i obveze biti predmet budućeg koncesijskog ugovora.

Prema njegovim riječima, Grad je dao suglasnost za traženje partnera kroz koncesiju, a postupak odabira vodi se na federalnoj razini. Istaknuo je da Mostar nema financijske mogućnosti samostalno provesti velika infrastrukturna ulaganja potrebna zračnoj luci.

Kao potencijale naveo je cestovnu i željezničku povezanost te mogućnost razvoja teretnog zračnog prometa.

Ocijenio je da je postupak odabira koncesionara još na početku te da, prema njegovu razumijevanju, čeka rješavanje pitanja sarajevske zračne luke. Napomenuo je da nije upoznat sa svim pojedinostima tog procesa na federalnoj razini.

Na završno pitanje o ukidanju sezonskog pomicanja sata rekao je da bi prije zauzimanja stava trebalo analizirati posljedice takve odluke.