VIDEO  Kordić o Uborku: Mostar za odvoz otpada plaća 21.000 KM dnevno, ovo nije održivo

Izvanredna sjednica Gradskog vijeća Mostara o stanju na deponiji Uborak-Buđevci otvorena je uvodnim obraćanjem gradonačelnika Marija Kordića, koji je vijećnicima iznio kronologiju problema, financijske posljedice požara i planove Grada za naredne mjesece.

Kordić je na početku sjednice poručio kako je ideja Stožera civilne zaštite Grada Mostara bila da se, zbog ozbiljnosti situacije, zatraži izvanredna sjednica, ali i da se vijećnicima prenesu informacije koje, kako je rekao, nisu u potpunosti komunicirane kroz medije.

“Želja mi je da ova sjednica danas bude konstruktivna, da nema niti mrvicu politike u njoj, zato što mislim da u ovoj temi ne treba biti politike. Ovo je problem svih nas”, rekao je Kordić.

Dodao je kako građanima Mostara treba jasno reći što se događalo proteklih tjedana, ali i koji je smjer Grada kada je riječ o miješanom komunalnom otpadu.

Govoreći o povijesti lokaliteta, Kordić je kazao kako se Uborak-Buđevci kao regionalna deponija miješanog komunalnog otpada koristi još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Podsjetio je kako je nakon rata, uz kreditni aranžman sa Svjetskom bankom, izgrađena sanitarna deponija te da je, prema njegovim riječima, riječ o jednoj od tri takve sanitarne deponije izgrađene u Federaciji BiH sredstvima Svjetske banke.

Posebno se osvrnuo na postrojenje za obradu otpada koje je izgorjelo u velikom požaru.

“Ovo postrojenje koje je, nažalost, izgorjelo i koje je možda nakon ekološke štete najveća financijska šteta za Grad Mostar, bilo je jedinstveno na ovom području Balkana”, rekao je Kordić.

Prema njegovim riječima, postrojenje je omogućavalo razdvajanje dijela otpada, a cilj je bio da Mostar postane predvodnik u razdvajanju miješanog komunalnog otpada. Kordić je naveo kako je postrojenje u potpunosti izgorjelo te da je riječ o stopostotnoj šteti.

“Mi smo te uvjete imali složene i pripremljene. Ono je, nažalost, kompletno izgorjelo i to će nas vratiti korak, dva nazad”, rekao je.

Gradonačelnik je vijećnicima detaljno govorio i o tzv. “sedlu”, odnosno dodatnom prostoru za odlaganje otpada koji je ranije formiran na temelju postojećih dozvola. Kazao je kako je bivša administracija iskoristila zakonsku mogućnost povećanja kapaciteta za 25 posto, ali da u početku nije iskorišten sav dopušteni prostor, nego oko 11 posto. Grad je, dodao je, kasnije financirao proširenje do maksimalno dopuštenog kapaciteta.

Kordić je podsjetio i na raniji incident iz 2023. godine, kada su, prema njegovim riječima, izgorjeli kamioni privatne tvrtke i folija namijenjena proširenju deponijskog prostora. Kazao je kako se na snimkama videonadzora vidjela osoba koja dolazi na deponiju, posipa vozila i foliju benzinom te ih pali.

Najvažniji dio obraćanja odnosio se na pitanje zatvaranja Uborka. Kordić je naglasio kako se deponija ne može zatvoriti “preko noći” te da je riječ o složenom procesu koji traje pet godina.

“Zatvaranje lokaliteta nije kao zatvaranje stana, da uzmete kofer, izađete vani i zaključate iza sebe. Zatvaranje ovog lokaliteta je proces od pet godina”, rekao je.

Pojasnio je kako plan prilagodbe uključuje ishodovanje dozvola, sanacijske radove, poravnanje starih ploha, rješavanje pitanja metana, sprječavanje ulaska vode u tijelo deponije, postavljanje zaštitnih slojeva, nasipanje zemlje, ozelenjavanje i dugogodišnji monitoring.

“Nije opcija da se maknemo s tog lokaliteta. Nemamo taj luksuz. Ako se na taj način maknemo, to će biti ekološka bomba koja će se prije ili kasnije ponovno zapaliti”, poručio je Kordić.

Prema njegovim riječima, Grad je već krenuo u postupke potrebne za sanaciju i zatvaranje, no problem predstavljaju žalbe na dozvole. Kordić je rekao kako je Grad ranije došao do okolišne dozvole, ali da je ona, nakon žalbi inicijative “Jer nas se tiče”, završila na sudu. Dodao je kako sud, prema njegovim riječima, nije odlučivao o sadržaju dozvole, nego je postupak vraćen na ponavljanje.

Kordić je ustvrdio i kako su žalbeni postupci zaustavili mogućnost pribavljanja kreditnih sredstava za početak zatvaranja deponije.

“Došli smo do kraja procesa da bismo dobili novac i počeli sanaciju. Trebala nam je pravomoćna okolišna dozvola. Okolišnu dozvolu smo tada imali, pravomoćnost nismo, jer se inicijativa žalila na tu dozvolu i zaustavila pribavljanje novca za početak zatvaranja deponije”, rekao je.

Gradonačelnik je posebno upozorio na trenutačne financijske posljedice krize. Naveo je kako Mostar trenutačno otpad vozi na druge deponije u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, što Grad, prema njegovim riječima, košta oko 21.000 KM dnevno.

“Jasno vam je da je to neizdrživo”, rekao je Kordić.

Dodao je kako Mostar dnevno proizvodi oko 120 tona otpada te da bez pomoći drugih deponija grad ne bi mogao funkcionirati.

“Da nema njih, Mostar bi trenutno bio zatrpan. Sto dvadeset tona puta četrnaest dana, pa računajte koliko je to smeća”, kazao je.

Kordić je naglasio kako nastavak dugoročnog odvoza otpada na druge deponije nije realna opcija.

“Možda je za dva, tri, pet tjedana, ali nije opcija. Nemamo neograničene resurse tuđih deponija”, poručio je.

Govoreći o novcu koji je do sada odobren Mostaru, Kordić je naveo kako je Hercegovačko-neretvanska županija izdvojila 300.000 KM, federalna razina preko Fonda za zaštitu okoliša također 300.000 KM, a Vijeće ministara BiH 500.000 KM.

“Svima njima hvala. Nama su to ogromni novci. Međutim, s obzirom na to što trebamo napraviti i kakva je havarija, to je kikiriki. To neće pokriti ni osnovne troškove koji su nastali u ova dva tjedna izvanredne situacije”, rekao je Kordić.

Kazao je kako konačna procjena štete još nije poznata te da su nadležne službe i komisija na terenu kako bi utvrdile razmjere štete. Dodao je i kako se obnavlja sustav videonadzora na deponiji zbog, kako je rekao, ponovnih paljenja guma i incidentnih situacija.

Kordić je najavio i prve konkretne korake sanacije. Prema njegovim riječima, već se kreće s uklanjanjem izgorjele hale.

“Sutra počinjemo skidanje ove hale. Nadam se da će ljudi to shvatiti kao čin sanacije, a ne kao nekakav drugačiji čin”, rekao je.

Najavio je i da će Grad u idućim mjesecima morati odstupiti od dijela prvotnog plana prilagodbe zbog izvanredne situacije nastale nakon požara. Prema njegovim riječima, miješani komunalni otpad Grada Mostara morat će se u narednom razdoblju šrederirati, prešati, pakirati u vodonepropusne folije i privremeno odlagati na jednoj od lokacija na području Uborka-Buđevaca.

“Znači, ne deponiran, već prešan, zatvoren u folije i privremeno odložen. To normalan svijet radi”, rekao je Kordić.

Pojasnio je kako se ne radi o trajnom deponiranju, nego o privremenom lageriranju otpada dok se ne pronađe konačno rješenje.

“U sljedećih pet do šest mjeseci moramo šrederirati, balirati, pakirati otpad i privremeno ga lagerirati, ne deponirati”, kazao je.

Prema njegovoj najavi, taj bi proces mogao početi već od sljedećeg tjedna.

Kordić je govorio i o mogućnosti uključivanja privatnog partnera u rješavanje problema otpada. Spomenuo je model javno-privatnog partnerstva te tvrtku Alba, za koju je rekao da je Gradu dostavila pismo namjere za sudjelovanje u projektu. Naglasio je, međutim, kako se u ovom trenutku ne raspravlja o konkretnom koncesionaru, nego o stvaranju preduvjeta da Grad Mostar bude uključen u svaku buduću odluku o gospodarenju otpadom.

U tom kontekstu najavio je i mogućnost traženja da se, sukladno Zakonu o koncesijama HNŽ-a, određene nadležnosti spuste na razinu Grada Mostara.

“Ne želim da itko trenutno raspravlja o potencijalnom koncesionaru ili načinu rješavanja mostarskog otpada, a da mi ovdje nismo uključeni. O nama se radi”, rekao je Kordić.

Gradonačelnik je poručio kako Mostar, ni nakon isteka petogodišnjeg plana zatvaranja Uborka, još nema konačan odgovor gdje će se otpad zbrinjavati, jer je to, kako je rekao, regionalno, županijsko i federalno pitanje. Kao mogući smjer naveo je novi federalni plan gospodarenja otpadom i postrojenja za energetsku oporabu otpada, ali je naglasio da takva rješenja moraju biti definirana kroz prostorne i strateške dokumente viših razina vlasti.

Na kraju obraćanja Kordić je od vijećnika zatražio potporu za plan koji, kako je rekao, ne pripada nijednoj političkoj opciji, nego struci.

“Tražimo potporu svih vijećnika i institucija da se ne zlorabe sudovi i ostalo kako bi se Grad opstruirao. Ovo je struka, tako se to radi”, zaključio je Kordić.