Grad Mostar objavio je na službenoj internetskoj stranici poziv građanima na javnu raspravu o Nacrtu programa razmještaja i uređenja prostora za selektivno prikupljanje komunalnog otpada.
Gradonačelnik Grada Mostara, kao nositelj izrade planskih dokumenata, donio je Program uključivanja javnosti, a građani su pozvani na javnu raspravu koja će se održati 23. siječnja 2026. godine u 10 sati, u Gradskoj vijećnici.
Prethodni uvid u prijedlog dokumenata, kako je navedeno u pozivu, moguć je i u prostorijama tzv. mjesnih zajednica: Zalik, Carina, Brankovac, Rudnik, Zgoni, Kralja Tomislava, Vihovići, Centar II, Cernica, Avenija, Strelčevina, Bijeli Brijeg 1 i 2, Luka 1 i 2, Rondo, Ilići, Podhum, Zahum, Rodoč 1 i 2 te Donja Mahala.
Problem nastaje onoga trenutka kada se postavi ključno pitanje – kako je moguće provoditi javne rasprave putem mjesnih zajednica koje pravno ne postoje?
Statut Grada Mostara ne poznaje mjesne zajednice kao oblik mjesne samouprave. Unatoč tome, gradska administracija ponovno ih „oživljava“ kada to odgovara – u ovom slučaju za razmještaj kontejnera – dok se istodobno ignoriraju kada se donosi proračun ili ključni prostorno-planski dokumenti.
Riječ je o tijelima na čijem se čelu nalaze nelegitimni povjerenici, koje građani tih područja nikada nisu birali na demokratskim izborima. Grad Mostar već godinama odbija uskladiti Statut s Federalnim zakonom o principima lokalne samouprave, o čemu je portal hercegovina.info ranije detaljno pisao.
Da Grad Mostar formalno nema mjesne zajednice, potvrđuje i službeni odgovor Gradske uprave. Gradska službenica Azra Batlak navela je kako bi, da bi se one uopće mogle formirati, najprije bilo potrebno uskladiti Statut Grada s Federalnim zakonom o principima lokalne samouprave.
Ovim postupanjem Grad Mostar, na čijem je čelu Mario Kordić, kao i njegovi prethodnici, više od 20 godina ignorira zakonsko pravo građana na sudjelovanje u odlučivanju.
Prema Federalnom zakonu o principima lokalne samouprave, sve dvotrećinske odluke – uključujući prostorne planove i proračun – morale bi biti predmet javne rasprave kroz mjesne zajednice. Njihovim nepostojanjem Grad Mostar dovodi se u stanje pravne nesigurnosti, a zakonitost odluka Gradskog vijeća ozbiljno se dovodi u pitanje.
Pitanje koje ostaje jest: vrijede li građani Mostara samo onda kada treba razmjestiti kontejnere – ili imaju pravo sudjelovati i u odlučivanju o budućnosti svoga grada?
Vezani članci