Grad Mostar preuzima zemljišta u Humilišanima: Eksproprijacije upućuju na trasu autoceste Mostar sjever

U najnovijem broju Službenih novina Federacije BiH objavljen je niz rješenja kojima se Gradu Mostaru omogućava ulazak u posjed više desetaka parcela na području katastarske općine Humilišani – i to prije isplate naknade vlasnicima, ali u pojedinim slučajevima i prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji.

Radi se o seriji gotovo identičnih rješenja koja se odnose na različite katastarske čestice, većinom nastale cijepanjem jedne izvorne parcele (k.č. 8/45), što jasno ukazuje na planski zahvat na većem prostoru.

Ulazak u posjed prije isplate i pravosnažnosti

U dijelu slučajeva Grad Mostar dobiva pravo da uđe u posjed nekretnina prije isplate naknade vlasnicima, uključujući zemljišta u privatnom vlasništvu više fizičkih osoba, među kojima su i suvlasnici s adresama izvan Bosne i Hercegovine.

Istodobno, u većem broju rješenja navodi se da se ulazak u posjed dozvoljava prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, što se odnosi uglavnom na zemljišta evidentirana kao opštenarodna ili državna imovina, ali s različitim upisanim posjednicima poput ŠIP-a, javnih puteva ili vodnih objekata.

U svim rješenjima ponavlja se ista odredba:

"Prije predaje eksproprisane nekretnine u posjed, Grad Mostar putem Odjela za financije i nekretnine osigurat će sve dokaze o stanju i vrijednosti te nekretnine."

Sve upućuje na projekt autoceste

Iako u samim rješenjima nije izričito navedena svrha eksproprijacije, više elemenata upućuje na to da se radi o projektu autoceste na Koridoru Vc, odnosno dionici Mostar sjever – izlaz iz tunela Prenj.

Naime, ranije su iz JP Autoceste FBiH objavljene obavijesti o eksproprijaciji i anketiranju vlasnika upravo na području Humilišana, u okviru projekta izlaza iz tunela Prenj prema Mostaru. U tim dokumentima navedene su iste katastarske općine koje se pojavljuju i u objavljenim rješenjima.

Dodatno, činjenica da se radi o većem broju novoformiranih parcela različitih površina, uključujući i one veće od 1.000 četvornih metara, upućuje na infrastrukturni zahvat većeg obima, tipičan za cestogradnju.

Ukupno objavljena rješenja obuhvaćaju desetke parcela različitih površina, od svega nekoliko kvadratnih metara pa do više od 1.000 m², što potvrđuje da se ne radi o pojedinačnim slučajevima, nego o sustavnom procesu eksproprijacije na širem području.

Takva praksa u pravilu prati velike infrastrukturne projekte, gdje se zbog dinamike radova omogućava ulazak u posjed i prije okončanja svih pravnih procedura.