Rasprava o utvrđivanju jediničnih cijena komunalnih usluga za 2026. godinu na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Mostara otvorila je niz pitanja o funkcioniranju komunalnog sustava, ali i o načinu na koji Grad raspoređuje sredstva za njegovo održavanje.
Iako se na prvi pogled radi o povećanju cijena, tijekom rasprave je pojašnjeno kako se ove izmjene ne odnose izravno na krajnje korisnike, odnosno građane, već prije svega na odnose unutar proračuna i financiranje komunalnih aktivnosti.
Vijećnik Marko Novak istaknuo je kako povećanje jediničnih cijena ne znači automatski i veće račune za građane.
"Neće se povećati razina usluge, nego će doći do preraspodjele postojećih sredstava", poručio je, naglašavajući da se radi o internom modelu financiranja komunalnog sustava, a ne o izravnom poskupljenju usluga koje građani plaćaju.
Time je rasprava usmjerena na pitanje kako Grad upravlja sredstvima namijenjenim komunalnim djelatnostima, a ne isključivo na razinu cijena.
Jedan od ključnih problema koji je obilježio raspravu bila je činjenica da se na sjednici nije pojavio nitko iz Javnog poduzeća Komunalno Mostar, iako je upravo to poduzeće predložilo nove cijene.
Ovakav izostanak izazvao je dodatne kritike vijećnika, budući da nije bilo moguće dobiti odgovore na konkretna pitanja o strukturi troškova, učinkovitosti poslovanja i planovima za unapređenje usluga.
Predsjednik nadležnog radnog tijela Damir Šunjić upozorio je kako vijećnici nemaju realan prostor za izmjene predloženih cijena.
"Svako naše smanjenje ovih cijena rezultiralo bi ugrožavanjem likvidnosti komunalnog poduzeća", istaknuo je, upozorivši na ozbiljne financijske izazove unutar sustava.
Šunjić je dodatno otvorio pitanje reorganizacije poduzeća, predloživši da se Komunalno ubuduće ne bavi poslovima niskogradnje.
Prema njegovom prijedlogu, ti bi se poslovi trebali izdvajati i povjeravati putem javnih natječaja, dok bi se Komunalno fokusiralo na osnovne djelatnosti poput čistoće, održavanja zelenih površina i komunalne infrastrukture.
U raspravi su se čule i kritike na račun učinkovitosti sustava.
Slavko Zovko upozorio je kako unatoč stalnim ulaganjima ne vidi konkretna poboljšanja na terenu.
"Stalno trpamo novac u Komunalno, a ja osobno ne vidim bolju uslugu", poručio je, dovodeći u pitanje opravdanost daljnjih financijskih povećanja.
Otvorena su i pitanja visine satnica radnika, kao i usporedbe s drugim javnim sektorima, ali i konkretnih stavki u cjeniku koje, prema pojedinim vijećnicima, nisu dovoljno jasno obrazložene.
S druge strane, Amira Trbonja branila je prijedlog cijena, naglašavajući težinu i specifičnost komunalnih poslova.
Istaknula je kako radnici rade u zahtjevnim uvjetima te da je nužno osigurati adekvatne plaće i stabilnost sustava.
Iako se formalno raspravljalo o cijenama, sjednica je pokazala da je riječ o puno širem problemu.
S jedne strane, Grad pokušava prilagoditi sustav rastućim troškovima, dok s druge strane dio vijećnika upozorava na nedostatak učinkovitosti i izostanak vidljivih rezultata na terenu.
Dodatnu težinu raspravi daje činjenica da ključni akter, JP Komunalno, nije sudjelovao u objašnjavanju vlastitih prijedloga, dok se istodobno sve više otvara pitanje njegove reorganizacije i buduće uloge u sustavu.
Rasprava u Gradskom vijeću pokazala je da povećanje jediničnih cijena komunalnih usluga ne znači nužno i izravno poskupljenje za građane, ali otvara pitanje kako se troši javni novac i koliko je sustav učinkovit.
Bez jasnih odgovora iz samog Komunalnog poduzeća i bez konkretnih planova za poboljšanje usluga, ostaje otvoreno pitanje hoće li ove promjene donijeti stvarne rezultate ili će se svesti na preraspodjelu sredstava unutar već opterećenog sustava.
Vezani članci