Burna javna rasprava: Može li Grad Mostar uopće donositi regulacijske planove i izdavati dozvole za gradnju?

U Gradskoj vijećnici Mostara danas je održana javna rasprava o Nacrtu Regulacijskog plana “Bijeli Brijeg I – faza III”, koja je privukla veliki broj građana – dvorana je bila u potpunosti popunjena.

Raspravu je vodila Dragana Parmać, načelnica Službe za urbanizam i građenje Grada Mostara, ujedno i nositeljica pripreme izmjena i dopuna plana, dok je na pitanja građana odgovarao i Mirza Šahović, direktor Zavoda za prostorno planiranje Grada Mostara, kao nositelj izrade nacrta regulacijskog plana.

U raspravi je otvoreno nekoliko ključnih pitanja o zakonitosti i proceduri donošenja plana. Naime, Grad Mostar još uvijek nema usvojen Urbanistički plan, dok Prostorni plan Grada Mostara, kao plan višeg reda, nije usklađen s Prostornim planom Hercegovačko-neretvanske županije, što je obveza propisana Zakonom o prostornom uređenju HNŽ. Rok za usklađivanje istekao je još 2022. godine.

U takvom pravnom vakuumu, postavlja se ključno pitanje ima li Grad Mostar uopće pravni osnov za donošenje regulacijskih planova dok ne donese zakonit prostorni i urbanistički plan, koji su preduvjet za izradu i usvajanje planova nižeg reda. Shodno tome, postavlja se pitanje ima li Grad Mostar uopće zakonski osnov, sukladno članku 49. Zakona o prostornom uređenju HNŽ, da izdaje urbanističke suglasnosti prije donošenja obvezne prostorno-planske dokumentacije propisane člancima 8. i 9. istog zakona.

Puljić: Regulacijski plan Bijeli Brijeg I – faza III mora biti usklađen s višim urbanističkim planom

Arhitekt Borislav Puljić uputio je niz stručnih primjedbi i pitanja autorima plana te predstavnicima Gradske uprave, istaknuvši potrebu poštivanja zakonskih i urbanističkih standarda.

Puljić je upozorio da svaki regulacijski plan nižeg reda mora biti usklađen s urbanističkim planom višeg reda, u ovom slučaju s Urbanističkim planom Mostara izrađenim između 1982. i 1984. godine.

„Želio bih vidjeti tablicu koja pokazuje što je od urbanističkih parametara i standarda tada utvrđeno kao maksimum, te kako se taj novi regulacijski plan prema njima odnosi. Urbanistički plan je zakon za regulacijski plan“, kazao je Puljić.

Standardi gustoće, izgrađenosti i prometa

Između ostalog, Puljić je zatražio da se jasno prikažu podaci o gustoći izgrađenosti, koeficijentima iskorištenosti prostora i standardima broja stanovnika po hektaru, kao i o broju vozila po obitelji ili stanovniku. „Zanima me je li ovaj plan poštovao te standarde, jer bez toga ne možemo govoriti o održivoj urbanističkoj slici Mostara. Ako svaka obitelj ima barem jedan automobil, gdje će oni biti smješteni?“, upitao je.

Posebno je upozorio na nedostatak prometnih rješenja i kapaciteta parkiranja. „Trebat će vam tri ili četiri vertikalna kata da smjestite sve automobile koji već postoje i one koji će tek doći. Taj problem se ovim planom ne može riješiti“, naglasio je.

Zakon o zaštiti od požara i regulacija voda

Puljić je otvorio i pitanje usklađenosti s posebnim zakonima, uključujući Zakon o zaštiti od požara i Zakon o vodama.
„Pitam autore plana: jeste li poštovali Zakon o zaštiti od požara? Imate li kartu evakuacijskih putova u slučaju elementarnih nepogoda? Jeste li uzeli u obzir činjenicu da je na ovom području nekada bilo nekoliko mlinica i da se radi o prostoru s površinskim vodama koje će novom gradnjom biti drukčije usmjerene?“, rekao je.

Zaštita osoba s invaliditetom i javne površine

U svom obraćanju, Puljić je podsjetio i na obvezu planera da uvažavaju standardne tehničke uvjete pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kao i obvezne zelene površine po stanovniku. „Pitam vas – koliko je po ovom planu predviđeno zelenih površina po stanovniku? Koliko metara cesta?“ Što u slučaju potresa?, rekao je, dodavši da su ti podaci jasno propisani još u planu iz 1984. godine.

„Ovo nije stvar pojedinačnih parcela, već cjelokupne koncepcije“

Na kraju, Puljić je poručio da se ne može raspravljati o pojedinačnim parcelama i problemima, dok se ne razjasni širi uzrok problema – sam koncept plana i njegova zakonitost. „Parcele su posljedica onoga o čemu govorim. Problem nije pojedinačan, već sustavan“, zaključio je.

Stigla i reakcija građana

Stanovnici mostarskog naselja Bijeli Brijeg oglasili su se povodom predloženih izmjena Regulacijskog plana “Bijeli Brijeg I – Faza III”, upozoravajući da bi planirane promjene omogućile izgradnju višestambene zgrade na mjestu sadašnjeg dječjeg igrališta i obiteljskih kuća.

Prema navodima građana, predloženi nacrt predviđa kolektivnu izgradnju visine 2G+P+4 u zoni individualnog stanovanja, na zemljištu koje je djelomično u vlasništvu Grada Mostara. Ističu kako se takva intervencija planira bez javno dostupnih analiza o utjecaju na okoliš, promet, insolaciju i parkiranje, a njezin bi smještaj „trajno narušio ambijent naselja, ugrozio sigurnost djece i pješaka u blizini škole i dvorane te ukinuo jedini slobodan prostor za igru i druženje“.

Građani također izražavaju sumnju u transparentnost raspolaganja gradskim zemljištem, budući da se ono ucrtava u istu građevinsku markicu s privatnom parcelom, što, kako navode, otvara prostor za pogodovanje investitorima mimo javne dražbe.

Stanovnici su već u javnoj raspravi uputili pisane primjedbe i prijave nadležnim inspekcijama, tražeći da se igralište i javna površina zadrže u postojećoj namjeni te da se u naselju ne dopušta izgradnja objekata koji po volumenu i visini nadmašuju postojeću obiteljsku arhitekturu.

„Očekujemo da nadležni uvaže stručne standarde i javni interes, a mediji prate ovaj slučaj i informiraju javnost“, navodi se u njihovu obraćanju.

Prije nego što konačni nacrt stigne pred Gradsko vijeće Mostara, Odjel za urbanizam morat će građanima ponuditi jasne odgovore na brojna pitanja koja su tijekom rasprave ostala otvorena.