Boška Ćavar na sudu protiv Grada Mostara i HNŽ-a: Soko, privatizacija i dvostruki upisi u središtu spora

Na Općinskom sudu u Mostaru jučer je održano pripremno ročište u predmetu tužbe Udruge “Sretni građani” Boške Ćavar protiv Hercegovačko-neretvanske županije i Grada Mostara, a sud je odbio prijedlog tuženih da se postupak prekine i prebaci na upravne procese.

Sud je jasno obrazložio odluku:

“Odbija se prijedlog za odgodu i prekid ovog postupka jer je predmet ovoga postupka utvrđivanje i otklanjanje diskriminacije pa se ne radi o istom pravnom osnovu.”

Riječ je o sporu koji se vodi zbog utvrđivanja i otklanjanja diskriminacije, a odnosi se na zemljište uz dvije stambene zgrade u ulicama Kneza Domagoja i kralja Tvrtka.

Sud je ocijenio da predmet nije upravne, nego parnične prirode, odnosno da se u ovom slučaju ispituje postojanje diskriminacije, zbog čega nije prihvaćen prijedlog Grada, županije i uključenog poduzeća Soko da se postupak obustavi do okončanja drugih procesa.

U postupak uključen i Soko

Tijekom ročišta sud je dopustio uključivanje društva Soko zrakoplovstvo d.d. Mostar u postupak, kao umješača na strani tuženih.

Predstavnici Sokola istaknuli su da u konkretnom slučaju nije riječ o diskriminaciji, već o dugogodišnjem problemu neusklađenih zemljišnih knjiga i katastra, koji se, kako tvrde, rješava kroz postupak harmonizacije.

S druge strane, tužiteljice su navele da su otvorene za mirno rješenje, ali su se usprotivile odgodi postupka, ističući da već više od desetljeća pokušavaju riješiti pitanje zemljišta uz svoje zgrade.

Spor oko dvorišta

Tužitelji su etažni vlasnici stanova u dvije prostorno povezane stambene zgrade izgrađene na parceli k.č. 1324/2, koja se u zemljišnim knjigama vodi kao “Dvorište”.

Tvrde da su stanove otkupili još prije više od 20 godina od poduzeća Soko ili njegovih pravnih sljednika, čime su stekli pravo na zajedničke dijelove zgrade, uključujući i zemljište za redovitu uporabu.

Navode kako su to dvorište godinama koristili kao sastavni dio stambene cjeline, no da su naknadnim upisima i parcelacijama ostali bez tog prostora.

“Djeca se više nemaju gdje igrati”, navodi se u tužbi.

Grad se upisao kao posjednik

Prema navodima iz tužbe, na predmetnoj parceli nakon devedesetih godina izvršeno je više promjena, zbog čega danas postoji niz proturječnih službenih dokumenata.

Tužitelji tvrde da su nadležna tijela od 2008. godine provodila parcelacije i upise u korist trećih osoba, dok je kao posjednik bio evidentiran nepostojeći SIZ stanovanja.

Nakon toga je, kako navode, Grad Mostar 2022. godine donio odluke temeljem kojih se upisao kao posjednik, uključujući i zemljište koje je povezano sa stambenim zgradama u privatnom vlasništvu.

Ističu i da su pojedine parcele kasnije dodjeljivane za izgradnju objekata ili korištene kao parking.

Tvrdnje o diskriminaciji

U središtu spora nalazi se tvrdnja da su stanari ovih zgrada dovedeni u nepovoljniji položaj u odnosu na druge građane Mostara.

Tužitelji smatraju da su drugim objektima dodjeljivane parcele za redovitu uporabu, dok njima to pravo nije omogućeno, čime im je, kako navode, povrijeđeno pravo na jednako postupanje.

S druge strane, tuženi tvrde da nema diskriminacije, već da je riječ o postupanjima u skladu sa zakonom, te da se slični problemi javljaju u velikom broju predmeta zbog neusklađenih evidencija.

"Mi smo diskriminirani jer je parcela koja je u funkciji zgrade u cijelosti 3887 metara kvadratnih prodana trećim licima koji su postali vlasnici. To je najveći oblik diskriminacije. Imamo primjere gdje su prijavni listovi za zgrade i dvorišta vrlo čitko upisana kao i garaža, parking mjesto, zelena površina i stambeni prostor. Ovo im je bio model kako prevariti građane", govori za Hercegovina.info tužiteljica Boška Ćavar.

Postupak traje godinama

Tužiteljice su na ročištu istaknule da već više od 11 godina vode različite postupke kako bi riješile pitanje zemljišta uz svoje zgrade i osigurale uvjete za normalno stanovanje.

Sud je zakazao nastavak pripremnog ročišta za 3. lipnja 2026. godine, uz obvezu stranaka da se očituju na pravna pitanja i dostave dodatne dokaze.

Ishod ovog postupka mogao bi imati šire posljedice, s obzirom na to da se u Mostaru vodi velik broj sličnih postupaka vezanih uz neusklađene zemljišne knjige, katastar i pravo na zemljište uz stambene objekte.

Ovaj slučaj daleko nadilazi spor oko jednog dvorišta.

U njegovoj srži nalazi se pitanje koje godinama prati Mostar – jesu li svi građani jednaki kada je riječ o pravu na zemljište uz vlastite zgrade ili se ista pravila ne primjenjuju na sve.

Dok Grad i županija tvrde da je riječ o administrativnom problemu i posljedicama neusklađenih evidencija, sud je već u ovoj fazi jasno dao do znanja da se slučaj ne može svesti samo na birokraciju, već da će se ispitivati i eventualna diskriminacija.

Upravo tu leži težina ovog postupka. Ako sud utvrdi da su pojedini stanari u nepovoljnijem položaju u odnosu na druge u istim ili sličnim situacijama, presuda bi mogla otvoriti vrata nizu sličnih tužbi u gradu u kojem su imovinsko-pravni odnosi često rezultat nedorečenih odluka, različitih praksi i dugogodišnjeg institucionalnog kaosa.