Zarazna bolest životinja ponovno se pojavila u Hrvatskoj, pitali smo stučnjakinju postoji li ugroza za BiH?

Zarazna bolest životinja ponovno se pojavila u Hrvatskoj, a stručnjaci upozoravaju: "Ne smijemo je zaboraviti, pogotovo u pograničnim područjima."

Što je bedrenica i zašto je opasna?

Bedrenica poznatija i kao antraks, akutna je zarazna bolest koju uzrokuje sporogena bakterija Bacillus anthracis. Iako je poznata stoljećima i danas predstavlja opasnost – prvenstveno za stoku (goveda, ovce, koze, konje), ali i za ljude koji dođu u kontakt s bolesnim ili uginulim životinjama ili pak kontaminiranim proizvodima.

Spore ove bakterije mogu preživjeti u tlu desetljećima, zbog čega se bolest s vremena na vrijeme ponovno javlja na istim područjima – tzv. bedreničnim distriktima. Kod ljudi najčešći oblik je kožni antraks (crni prišt), dok su inhalacijski i crijevni oblici rjeđi ali teži. Bedrenica se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, već isključivo kontaktom sa zaraženim životinjama ili kontaminiranim proizvodima.

„Bedrenica se manifestira vrlo brzo kod životinja. Njihovo uginuće bez prethodnih simptoma može zbuniti vlasnike – često se ne sumnja na antraks nego na trovanje ili pak neke druge uzroke“, pojašnjava za Hercegovina.info dr. vet. med. Bianca Pehar.

Potvrđena zaraza kod goveda u susjednoj Republici Hrvatskoj

Ministarstvo poljoprivrede RH potvrdilo je izbijanje bedrenice na području sela Maovice u općini Vrlika. Prva sumnja pojavila se 7. srpnja nakon što je nekoliko goveda naglo uginulo bez ikakvih simptoma bolesti. Laboratorijska analiza Hrvatskog veterinarskog instituta potvrdila je infekciju tek 18. srpnja.

Kako nam je Pehar objasnila, proglašeni su bedrenični distrikti, a veterinarske službe pokrenule su cijepljenje stoke u deset općina Dalmatinske zagore. Zabranjeno je premještanje životinja, a svim stočarima dane su biosigurnosne upute.

„Dosad nije zabilježena zaraza kod ljudi, ali je 41 osoba – među kojima veterinari, stočari pa čak i novinari – stavljena pod zdravstveni nadzor i dobila desetodnevnu antibiotsku profilaksu“, potvrdila je za Hercegovina.info dr. Pehar, istaknuvši kako ova pojava predstavlja ozbiljnu opomenu svima – bedrenica nije bolest prošlosti, već realna prijetnja koja se brzo širi među stokom i može ugroziti i ljude. Upravo zato, dodaje, nužno je da svi uključeni – od stočara do nadležnih službi – prepoznaju važnost rane detekcije, redovitog cijepljenja i stroge kontrole kretanja u zaraženim područjima.

Pogled preko granice: Može li se bedrenica proširiti na Hercegovinu?

Izbijanje bedrenice u Dalmatinskoj zagori odmah je izazvalo zabrinutost i s druge strane granice. Zbog neposredne blizine žarišta, osobito u općinama uz hrvatsko-bosanskohercegovačku granicu, otvorilo se važno pitanje: postoji li realan rizik za Hercegbosansku i Zapadnohercegovačku županiju? Evo što kaže struka.

"Zbog neposredne geografske povezanosti, sličnih stočarskih navika i otvorenosti terena, pogranični krajevi BiH itekako su pod epidemiološkim rizikom. Zato je ključno da se svaka sumnjiva situacija prijavi na vrijeme, a biosigurnosne mjere poštuju strogo," upozorava naša sugovornica.

U praksi to znači zabranu premještanja stoke preko granice bez veterinarske dozvole, pojačan nadzor ispaša i podizanje razine opreza među stočarima. Prema riječima dr. Pehar, koncept 'Jedno zdravlje', koji objedinjuje veterinarsku i ljudsku medicinu, pokazao se ključnim i 2022. godine u Lonjskom polju, kada je zajednički rad na terenu spriječio daljnje širenje bolesti.

Upravo ovakva usklađenost institucija pokazuje da, unatoč granici, postoji svijest o zajedničkoj odgovornosti. Zahvaljujući mjerama na hrvatskoj strani, izbijanje bolesti 2025. nije prešlo granicu – ali ostaje podsjetnik da se epidemiološka karta može brzo promijeniti.

Što nas uče prošli slučajevi?

Iako je reakcija bila pravovremena, nedavni događaji otkrili su i slabosti. Na primjer, u slučaju iz Vrlike prošlo je čak 11 dana od sumnje do potvrde dijagnoze. U početku se čak sumnjalo i na trovanje. Razlog tome dijelom leži u činjenici da su terenski veterinari i liječnici rijetko susreću bedrenicu te je svijest o bolesti niska. Naime, u područjima gdje nije zabilježena desetljećima, bedrenica često nije na vrhu liste diferencijalnih dijagnoza.

“Jedan od problema je što veterinari i liječnici rijetko viđaju bedrenicu u praksi, pa bolest nije odmah prepoznata. Potrebna je kontinuirana edukacija terenskog kadra,” upozorava dr. Pehar.

U BiH dodatni izazov predstavlja fragmentiranost sustava – različite nadležnosti između entiteta otežavaju jedinstveni odgovor. Ne postoji jedinstvena baza podataka o zoonozama, što otežava praćenje i međunarodno prijavljivanje.

Osim toga, naša sugovornica pojašnjava kako pokrivenost cijepljenjem stoke u praksi ponekad nije potpuna.

„Iako su programi cijepljenja predviđeni, njihova provedba ovisi o financijama i angažmanu vlasnika životinja. U Bosni i Hercegovini, a djelomično i u Hrvatskoj, mali poljoprivrednici katkad zanemare redovno docjepljivanje stoke, osobito u godinama kada nema pojave bolesti, što ostavlja "imunološke rupe" u populaciji. Dodatno, nelegalno klanje i konzumacija mesa u ruralnim sredinama mogu zaobići službeni nadzor, što se vidjelo 2014. godine u BiH, kada je obitelj zaklala bolesnu kravu za vlastite potrebe, čime su se izložili antraksu. Unapređenje nadzora nad klaonicama i prometom životinja ključno je kako bi se spriječilo da zaraženi proizvodi dospiju do ljudi. Strukturno, u BiH dodatni izazov predstavlja kompleksan ustroj, jer podijeljena nadležnost između entiteta Republike Srpske i Federacije BiH može otežati jedinstven i učinkovit odgovor“, kazala je.

Klimatske promjene “bude” zaboravljene bolesti

U posljednja dva desetljeća klimatske promjene i ekstremni vremenski uvjeti postaju sve važniji faktor u ponovnim pojavama bedrenice na prostoru jugoistočne Europe. Poplave, suše i porast temperature mogu stvoriti idealne uvjete za reaktivaciju spora – čak i na lokacijama gdje bolest nije zabilježena desetljećima.

Jedan od najalarmantnijih primjera bila je velika poplava iz svibnja 2014., koja je pogodila BiH, Hrvatsku i Srbiju. Vodene mase tada su ispirale tlo, premještale životinjske lešine i vjerojatno raznosile spore bedrenice, što su nekoliko mjeseci kasnije potvrdili i prvi slučajevi bolesti. Veterinarski fakultet u Sarajevu u znanstvenom radu objavljenom u međunarodnom časopisu upravo je tu pojavu izravno povezao s ekstremnim oborinama.

"Ekstremne poplave mogu 'izvući' spore iz dubokih slojeva tla, dok ih suša i vjetar mogu dignuti na površinu. Oba scenarija povećavaju rizik zaraze stoke, a samim time i ljudi", pojašnjava Pehar za Hercegovina.info.

Suše dodatno pogoršavaju situaciju jer zbog oskudice hrane životinje pasu dublje i unose više tla, dok pukotine u zemlji i suhi vjetrovi dodatno raspršuju spore. Slični obrasci zabilježeni su i u Grčkoj, gdje je nakon dugotrajne suše 2011. izbila skupina slučajeva antraksa.

"Klimatske promjene mijenjaju geografiju bolesti. Regije koje su desetljećima bile mirne sada mogu postati nova žarišta", upozorava dr. Pehar, dodajući da je potreban multidisciplinaran pristup nadzoru.

Osim samih vremenskih uvjeta, promjene okoliša – poput isušivanja močvara, građevinskih radova ili melioracija – mogu na površinu izbaciti spore sa starih stočnih groblja ili zaraženih lokacija. Slučaj iz sibirskog permafrosta, gdje su spore bedrenice “oživljene” nakon 75 godina zbog topljenja leda, služi kao globalno upozorenje.

Veterinarske službe u BiH i Hrvatskoj već u svojim analizama rizika uzimaju u obzir klimatske utjecaje. Preporuke uključuju ciljano cijepljenje nakon velikih oborina te upozoravanje stočara tijekom sušnih razdoblja.

„Klimatski uvjeti nisu više samo meteorološka tema – oni izravno utječu na zdravlje ljudi i životinja. Zato je rano prepoznavanje okolišnih signala i koordinirana reakcija od ključne važnosti“ tvrdi naša sugovornica.

Možemo li se uopće zaštiti?

Iako je bedrenica (antraks) prvenstveno bolest životinja, ljudi se mogu zaraziti pri izravnom ili neizravnom kontaktu sa zaraženom stokom, lešinama ili kontaminiranim proizvodima. U područjima gdje je bolest potvrđena, ključno je provoditi niz higijenskih, zaštitnih i zdravstvenih mjera. Evo što građani trebaju znati:

1. Izbjegavanje rizičnog kontakta

Ne dirajte uginule ili sumnjivo bolesne životinje, niti konzumirajte meso nepoznatog ili nesigurnog porijekla. Klanje životinja koje su iznenada uginule ili pokazivale znakove bolesti strogo je zabranjeno.

2. Zaštitna oprema u radu sa stokom

Prilikom rada na farmama obavezno koristite rukavice, zaštitnu odjeću i masku, posebno u područjima gdje je bolest evidentirana. Nakon kontakta sa životinjama, potrebno je temeljito dezinficirati ruke i obuću.

“Kod sumnje na bedrenicu, lešinu nikada ne bi smjela uklanjati osoba bez nazočnosti veterinara. Nepravilno rukovanje povećava rizik širenja bolesti,” ističe doktorica.

3. Rani zdravstveni nadzor i profilaksa

Osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom životinjom ili lešinom trebaju se odmah javiti liječniku. Po potrebi, liječnik može propisati preventivnu antibiotsku terapiju, obično u trajanju od 10 dana. Posebnu pozornost treba obratiti na kožne promjene – tzv. "crni prišt" može biti prvi znak infekcije.

4. Edukacija spašava živote

Građani, a posebno stočari i lovci, trebaju biti upoznati s osnovnim simptomima bedrenice kod ljudi i životinja. Preporučuje se redovito praćenje uputa veterinarskih i javnozdravstvenih službi te sudjelovanje u edukacijama o biosigurnosti i cijepljenju stoke.

5. Brza prijava sumnjivih slučajeva

Svako iznenadno uginuće životinje – osobito u ljetnim mjesecima – mora se odmah prijaviti veterinaru. Također, svaku sumnju na bedrenicu kod ljudi (osip, ranice, povišena temperatura) treba prijaviti liječniku ili nadležnom epidemiologu.

“U borbi protiv zoonoza poput bedrenice, ključna je informiranost zajednice i brza reakcija na prve znakove bolesti,” naglašava dr. Pehar.

Sugovornica tvrdi da je ovo podsjetnik za sve nas. „Bedrenica je pod kontrolom, ali nikako je ne smijemo zapostaviti“, poručuje.

Ova ozbiljna bolest i dalje postoji i može se iznenada pojaviti čak i u područjima gdje je dugo nije bilo. Iako je bolest rijetka, njezin tijek kod životinja je brz, a prijenos na ljude moguć pri neposrednom kontaktu. Zbog toga je važno brzo prepoznati simptome, provoditi redovita cijepljenja stoke i odmah prijavljivati svako sumnjivo uginuće veterinarima. Zahvaljujući brzoj reakciji nadležnih službi – od uvođenja mjera karantene i cijepljenja, do nadzora nad osobama koje su bile u kontaktu – spriječeno je daljnje širenje i zaraza ljudi. Također, dobra suradnja Hrvatske i Bosne i Hercegovine bila je ključna za pravovremenu zaštitu stanovništva s obje strane granice. Klimatske promjene dodatno povećavaju rizik: poplave, suše i ekstremne temperature mogu „probuditi“ bakterije koje dugo miruju u tlu. Zato su stalna edukacija, oprez stočara i spremnost zdravstvenih i veterinarskih službi od presudne važnosti.

„Samo odgovornim ponašanjem, redovitim cijepljenjem i suradnjom možemo zaštititi zdravlje ljudi i životinja“, zaključila je.