Vrdoljak: Na bušotinama nafte u Slavoniji bit će posla za tisuće radnika

Vidi originalni članak
U drugoj polovini 2015. industrijske investicije, nove bušotine i radna mjesta .

Posrijedi je prvi u nizu natječaja za istraživanje i eksploataciju za šest blokova ukupne površine oko 15 tisuća četvornih metara, u rasponu od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara, koji se najvećim dijelom protežu uz rijeku Dravu te nešto manje u istočnoj Slavoniji i uz Savu. Natječaj za dodjelu koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na danas objavljenom području zatvorit će se 18. veljače 2015.
Bez kašnjenja

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nakon što smo iz Ine preuzeli stare podatke, uvidjeli smo velike potencijale koji su se istraživali, a iz raznoraznih razloga nisu eksploatirani. Natječaj će biti otvoren do sredine veljače 2015., prve koncesijske ugovore potpisat ćemo najkasnije do 15. lipnja 2015. i nadamo se da će se već u drugoj polovini 2015. krenuti u industrijske investicije, nove bušotine i radna mjesta. S novom proizvodnjom gradit će se nova plinska i naftna infrastruktura, novi plinovodi i naftovodi s tih polja, što znači nove građevinske i strojarske radove i zapošljavanje nekoliko tisuća ljudi - rekao je Vrdoljak. Dodao je kako je "ovaj natječaj puno perspektivniji za potencijalnu proizvodnju nego onaj na moru, jer ovdje imamo dokazanu proizvodnju" te da će se osobno zauzeti da se u ovome projektu ne kasni ni jedan dan. "Razgovarat će se sa svima koji su zainteresirani biti partneri RH za proizvodnju nafte i plina na ovome području, o tome što im je potrebno od lokalne industrije i lokalnih partnera kako bi bili što konkretniji i profitabilniji i kako bi mogli zaposliti što je moguće više ljudi. Očekujemo da će se na natječaj na kopnu dominantno javljati srednje kompanije, jer su zbog novijih podataka manje potrebe za stručnim ekspertizama, a srednje kompanije su brže u ponudama i pokretanju radova, a i u eksploataciji. Na natječaju očekujem i Inu, a do kraja godine plan je raspisati natječaj za središnju i sjevernu Hrvatsku, dok bi Dinaridi došli na red u trećem kvartalu sljedeće godine, jer za to područje imamo najmanje podataka", najavio je.
Pad od 30 posto

Na upit koliko se novozaposlenih može očekivati na ovome projektu na području Slavonije i Baranje Vrdoljak je odgovorio "kako će se broj zaposlenih točnije procijeniti kada pristignu ponude koncesionara i broj planiranih bušotina, ali kako se to može mjeriti u tisućama."

Predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić pak navela je kako na kopnu imamo dokazanu naftu i plin, jer povijest proizvodnje postoji više od 40 godina, pa se od ovoga natječaja očekuju brži i konkretniji rezultati. Dodala je kako je zbog nedovoljnog ulaganja u istraživanja proizvodnja nafte i plina od 2007. do 2013. godine prosječno padala za 30 posto, a nije bilo ni novih investicija. "Ključni kriterij prilikom ocjenjivanja ponuda bit će investicije, odnosno gledat će se koliko se bušotina planira otvoriti, jer su istražne bušotine ključne da bi se dokazale rezerve i da bi se dokazalo komercijalno otkriće", rekla je Dorić, a u poslijepodnevnim satima posjetili su i eksploatacijsko polje ugljikovodika - pogon Beničanci u općini Magadenovac
Slavonija je 70-ih bila glavno crpilište nafte i plina

Ministar je napomenuo kako je Slavonija sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila glavno crpilište nafte i plina, ali tada nije imala velike koristi od toga jer nisu postojale prikladne tehnologije i nije bilo pravog gospodarskog interesa. "Ne znam zašto netko 20 godina nije brinuo da se Hrvatska pozicionira kao energetski lider ovog dijela Europe, pa da izvozimo plin i naftu, zaposlimo ljude i slično. Neću reći da je netko bio zločest pa to namjerno uništavao, ali činjenica je da to nitko nije aktivirao. Mi smo novi koncept i novu zakonsku regulativu pripremili tako da, pored ugovora o podjeli proizvodnje, gdje će državni proračun imati velike prihode, lokalna zajednica ima puno više koristi od bogatstava koja se crpe na tome području", kazao je ministar Vrdoljak

Ivan Vrdoljak

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ministar gospodarstva
Dio novca idelokalnoj zajednici

Državni je proračun u prošloj godini na količini od 13,6 milijuna barela uprihodio oko 360 milijuna kuna, a od sada bi to trebalo biti 3,8 milijardi kuna. Tu treba uzeti u obzir da je u 2013. proizvodnja pala za 30 posto zbog neinvestiranja i nebrige onih koji su imali u vlasništvo naš plin i naftu. Znači, 3,8 milijardi imali bismo da se radilo po ovom modelu, jer on garantira deset puta veće prihode, a proizvodnja će se umnogostručiti. Dodao je kako će se već i zbog povećanja rudarske naknade - (royalty) s pet na deset posto dodatno povećati prihodi. To bi posebno trebale osjetiti jedinice lokalne uprave i samouprave, jer tri od sedam predviđenih naknada idu djelomično lokalnoj zajednici.


glas-slavonije.hr

Vezani članci