U protekla četiri mjeseca srušeni su svi objekti bivše vojarne JNA Čerkezovac na Trgovskoj gori kako bi se oslobodio prostor za izgradnju skladišta radioaktivnog otpada, odnosno Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, izvijestio je Fond za financiranje razgradnje NEK.
Projekt uklanjanja građevina iz bivše vojarne obuhvatio je ukupno osam skladišnih građevina. U protekla četiri mjeseca svi objekti su srušeni, građevinski otpad je obrađen i oporabljen dok je metalni otpad pripremljen za odvoz u ovlašteno reciklažno dvorište, prenosi HRT.
Fond za financiranje razgradnje NEK najavljuje da će aktivnosti na pripremi terena trajati do idućeg proljeća, a obuhvaćaju iskop zemlje, pripremu i ravnanje radnog platoa te odvoz iskopanog materijala uz završno održavanje cestovne infrastrukture unutar same lokacije.
Završilo je i javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gradnji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a prijedlog je upućen u saborsku proceduru.
Hrvatska, s obzirom na preuzete obaveze u EU, već znatno kasni u gradnji skladišta radioaktivnog otpada. Projekt Centra još prolazi proceduru, protiv njega je lokalno stanovništvo no, bauštelci i bageri odradili su svoj posao za ovu godinu.
Hrvatska ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja koji su nastali na njezinom teritoriju primjenom izvora ionizirajućeg zračenja u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi.
Također mora zbrinuti polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, sukladno obvezama preuzetim ugovorom između hrvatske i slovenske vlade.
Lokacija na kojoj se planira zbrinuti nuklearni otpad je bivša vojarna Čerkezovac, gdje bi trebala biti podignuta nova građevina veličine nogometnog igrališta, na površini od 6000 četvornih metara.
Čerkezovac je na teritoriju Općine Dvor, a zauzima površinu od približno 60 hektara. Riječ je o krajnjem istočnom dijelu masiva Trgovske gore, nedaleko od doline rijeke Une i državne granice s BiH.
Područje je izolirano, a stručnjaci ističu kako nije riječ o slučajno odabranoj lokaciji jer su se deset godina istraživale razne moguće lokacije po cijeloj Hrvatskoj.
"Odabrana je zato što je tamo najmanja vjerojatnost potresa na čitavom teritoriju Hrvatske, najdalje je od bilo kojeg geološkog rasjeda, ima granitno gorje i nema podzemnih voda, osim toga je udaljena od naselja. Također ima dobru prilaznu cestu", rekao je nuklearni fizičar Tonči Tadić za Novi List.
Fond je krajem svibnja objavio da će se istrošeno nuklearno gorivo odlagati u bakrenim spremnicima na dubini od 500 metara. Spremnike će posebno dizajnirani strojevi spuštati u bušotinu ispunjenu prešanom bentonitnom glinom barijerom koja sprječava širenje radionuklida u okoliš. Potom će strojevi zatvoriti tunele s blokovima prešane gline.
Vezani članci