POGROM GORI NEGO U TITA Iz cijele Jugoslavije se iselilo 350.000 Hrvata, a iz Hrvatske 400.000

Vecernji.hr
Vidi originalni članak

Iz bivše Jugoslavije u “gastarbajterskom” valu iselilo se 350 tisuća Hrvata, a tijekom novog EU iseljeničkog vala iz Hrvatske se iselilo – 400 tisuća građana!, objavio je Večernji list Hrvatske

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dok je u bivšoj državi iseljavanje Hrvata započelo prvo “na crno” početkom 60-ih, a od 1968. nakon sporazuma Jugoslavije i Njemačke krenulo je organizirano iseljavanje i trajalo do 1973., od ulaska Hrvatske u EU samo se u Njemačku do lani iselilo 300 tisuća hrvatskih građana. 

Dok su nekoć gastarbajteri odlazili s nadom da će uštedjeti dovoljno novca da u rodnom kraju sagrade kuću, kupe auto ili traktor, današnji iseljenici napuštaju svoje domove i odlaze s partnerima i djecom stvoriti novi dom u Njemačkoj, Austriji, Irskoj, Švedskoj... zasad bez želje da se vrate u Hrvatsku. 

“Gastarbajterska poema nije samo naša prošlost, nego i naša sadašnjost koja će se nastaviti i u budućnosti”, ustvrdio je dekan Fakulteta hrvatskih studija Pavo Barišić na otvorenju prve međunarodno znanstveno-stručne konferencije “Gastarbajterska iseljenička poema – od stvarnosti do romantizma“ koju su organizirali Fakultet hrvatskih studija i Hrvatsko katoličko sveučilište uz potporu Ministarstva obrazovanja i Zaklade Konrad Adenauer.

Sličnosti i razlike 

"Ovo je prvi put da se održava znanstveni skup o hrvatskim iseljeničkim valovima, usporedbi onog gastarbajterskog s novim valom iseljavanja, te o posljedicama iseljavanja gastarbajtera na demografsku strukturu i ukupni razvoj Hrvatske, kao i o posljedicama koje će Hrvatska imati u budućnosti zbog novog vala iseljavanja", kazao je voditelj studija demografije i iseljeništva na Hrvatskim studijima doc. dr. Stjepan Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I dok se i nekoć u bivšoj državi gastarbajtere nazivalo privremenim iseljenicima, prikrivalo stvarne razloge otvaranja granica Jugoslavije i političku uvjetovanost iseljavanja, i danas mnogi političari iseljavanje prikazuju isključivo kao posljedicu otvorenih granica EU i slobode kretanja, šuteći o pravim razlozima iseljavanja. Istraživanje o starim i novim gastarbajterima započelo je u sklopu višegodišnjeg projekta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, a povjesničar i politolog Tado Jurić s HKS-a u sklopu istraživanja obradio je 20 kutija dosad neobjavljenog arhivskog materijala. Između ta dva vala iseljavanja postoje i sličnosti jer je, navodi Jurić, i Jugoslavija je kroz odlazak iseljenika smanjivala pritisak nezaposlenih kao i Hrvatska danas. Devizne doznake iz inozemstva poticale su lokalnu potrošnju i onda i sada. I nekoć i sada plaća je u Njemačkoj bila tri puta veća od hrvatske, ističe Jurić. 

Ne zanima ih domovina

"Prijašnji iseljenici nisu imali vlastitu nekretninu, sadašnji je u pravilu imaju. Gastarbajterima je cilj bio štedjeti da ostvare nešto u rodnom kraju, naprave kuću, kupe traktor... Prije su siromaštvo i nezaposlenost, uz mali postotak političkih emigranata, bili glavni potisni faktor iseljavanja, a danas su to nepravda i gubitak nade u ovo društvo, korupcija, uvjeti rada i visina plaće… Prijašnji iseljenici koristili su svaku priliku da posjete domovinu, sada mnoge, nažalost, više ne zanima zavičaj i domovina – govori Jurić ističući da novi iseljenici ne ulažu ni približno u Hrvatsku kao prijašnji. No, tko bi im to zamjerio? Dok je prije tek 3% iseljenika govorilo da će zauvijek ostati u Njemačkoj, danas prema Jurićevu istraživanju 45% novih iseljenika želi zauvijek ostati u Njemačkoj. Napomenimo da u Njemačkoj danas živi oko pola milijuna Hrvata, a diljem svijeta najmanje 2,6 milijuna Hrvata i njihovih potomaka. Dok se nekoć željelo vratiti 80% iseljenika, na stranu to što ih se vratilo mnogo manje, danas ih se iz Njemačke želi vratiti tek 15%. Za Jurića je zabrinjavajuća spoznaja što je i Jugoslavija imala migracijsku strategiju, a Hrvatska je nema.

"Jugoslavija je pokazivala veći interes za povratak iseljenika nego članica EU Hrvatska, otvarane su tzv. gastarbajterske tvornice, nudile su se obavijesti gdje se mogu dobiti poslovi za povratnike i slično", govori Jurić dodajući da je osnovno pitanje danas ponavlja li se povijest.

"Bez obzira na to u kojem društvenom uređenju žive, za Hrvate je iseljavanje konstanta", zaključuje Jurić koji je imao i izložbu “Gastarbajteri – ponavlja li se hrvatska povijest?”. O gastarbajterima i novim iseljenicima na dvodnevnoj znanstvenoj konferenciji raspravljat će o 68 tema 96 sudionika različitih struka iz Hrvatske, dijaspore i inozemstva.

Vezani članci