MOST u Hrvatskoj raste munjevito

Nezadovoljstvo postupanjem s opasnim otpadom snažno je utjecalo na političko raspoloženje u Hrvatskoj. Pokazuje to rujansko istraživanje CRO Demoskopa, provedeno od 1. do 3. rujna ekskluzivno za RTL.

Da su početkom rujna održani parlamentarni izbori, HDZ bi unatoč padu potpore ostao relativni izborni pobjednik. Stranku bi podržalo 25,3 posto birača, u usporedbi s 27 posto iz srpnja.

Riječ je o najslabijem rezultatu HDZ-a od početka trećeg mandata premijera Andreja Plenkovića, odnosno od travnja 2024. godine.

Na drugom mjestu nalazi se SDP s potporom od 20,5 posto, što je pad u odnosu na srpanjskih 21,5 posto. I SDP je time zabilježio najnižu razinu potpore u aktualnom mandatu.

Most i Možemo! jedini povećali potporu

Treće mjesto zadržala je platforma Možemo!, kojoj je potpora porasla s 12,2 na 12,9 posto. Najveći rast zabilježio je Most, koji je sa srpanjskih 7,7 posto stigao do 9,5 posto potpore.

Na petom mjestu nalazi se stranka Drito bračnog para Raspudić s 1,8 posto, dok je Domovinski pokret šesti s potporom od 1,6 posto.

HDZ i SDP zajedno okupljaju 45,8 posto birača, dok gotovo tri četvrtine ispitanika bira jednu od šest vodećih stranaka. U odnosu na srpanj Most je porastao za 1,8, a Možemo! za 0,7 postotnih bodova. HDZ je izgubio 1,7, SDP jedan, a Drito i Domovinski pokret po 0,5 postotnih bodova.

Među strankama s najmanje jedan posto potpore Domino bilježi 1,4 posto, Centar i Pravo i pravda po 1,1 posto, a IDS i Nezavisna platforma Sjever po jedan posto.

Ispod izbornog praga od jedan posto nalaze se HNS s 0,9 posto, Hrvatski suverenisti i HSU s po 0,8 posto, HSS sa 0,7 posto, HSLS s 0,4 posto te Fokus s 0,3 posto. Sve ostale stranke zajedno imaju dva posto potpore.

Neodlučnih birača je 16,9 posto, gotovo jednako kao u srpnju, kada ih je bilo 16,8 posto.

Milanović i dalje najpozitivniji, Plenković najnegativniji političar

Predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je najpozitivniji hrvatski političar. Njega je izdvojilo 23 posto ispitanika, u usporedbi s 24,8 posto u srpnju.

Premijer Andrej Plenković nalazi se na drugom mjestu s 15,6 posto, dok je u prethodnom istraživanju imao 16,8 posto.

Slijede zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 4,1 posto, Marin Miletić s 3,8 posto te Ivana Kekin s 2,9 posto. Među deset najpozitivnijih još su Dalija Orešković s 2,7 posto, Nikola Grmoja s 2,5 posto, Ivan Anušić s 2,2 posto, Sandra Benčić s 1,6 posto i Biljana Borzan s 1,5 posto.

Među prvih deset nalaze se predsjednici HDZ-a, Možemo!, Mosta i DOSIP-a, dok čelnici SDP-a, Drito i Domovinskog pokreta nisu ušli u taj krug. Predsjednik vodeće oporbene stranke nalazi se tek na 15. mjestu s 0,9 posto.

Premijer Plenković istodobno je uvjerljivo prvi na ljestvici najnegativnijih političara. Njega je navelo 37,3 posto ispitanika, tri postotna boda više nego u srpnju.

Milanović je drugi s 12,3 posto, a slijedi Tomašević s 5,6 posto. Sandra Benčić ima 2,5 posto, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava 2,3 posto, a Milorad Pupovac 2,1 posto.

Na ljestvici su još Dalija Orešković s 1,8 posto, Hrvoje Zekanović s 1,6 posto te Siniša Hajdaš Dončić i Andrija Mikulić s po 1,4 posto.

Gotovo tri četvrtine građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru

Početkom rujna samo 17,5 posto građana smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru, dok ih je u srpnju bilo 20,2 posto.

Istodobno, udio onih koji smatraju da zemlja ide u pogrešnom smjeru porastao je sa 70 na 74,6 posto. Odgovor na to pitanje nije znalo 7,9 posto ispitanika.

Najviše optimizma bilježi se među biračima HDZ-a, od kojih 55,4 posto podržava smjer kretanja zemlje. Među biračima koalicijskog partnera Domovinskog pokreta takvih je 23,4 posto.

Znatno su kritičniji birači oporbenih stranaka. Smjer zemlje podržava 10,9 posto SDP-ovih, 2,7 posto Mostovih i 0,9 posto birača Možemo!, dok među biračima stranke Drito nije zabilježena potpora smjeru kojim Hrvatska ide.

Vlada dobila najnižu ocjenu u posljednjih godinu dana

Građani su rad predsjednika Milanovića ocijenili prosječnom ocjenom 3,08, neznatno višom od srpanjskih 3,07. Najvišu ocjenu dobio je među biračima SDP-a, 3,97, a slijede birači Možemo! s 3,23, Mosta s 3,02, Drito s 2,89, DP-a s 2,64 i HDZ-a s 2,32.

Rad Hrvatskog sabora ocijenjen je s 2,16, u odnosu na 2,11 iz srpnja. Birači HDZ-a Saboru su dali ocjenu 3,0, dok su najkritičniji bili birači Možemo!, koji su ga ocijenili s 1,69.

Vlada Republike Hrvatske dobila je ocjenu 2,23, što je pad u odnosu na srpanjskih 2,28 i njezina najniža ocjena u posljednjih godinu dana.

Birači HDZ-a rad Vlade ocijenili su s 3,81, a slijede birači DP-a s 2,38, Drito s 1,89, SDP-a s 1,73, Mosta s 1,67 i Možemo! s 1,55.

Politiku Plenkovićeve Vlade u 28. mjesecu njezina trećeg mandata podržava 25,7 posto građana. U srpnju ju je podržavalo 27,6 posto.

Afera s opasnim otpadom obilježila protekli mjesec

Afera s opasnim otpadom u Lici i drugim dijelovima Hrvatske najvažniji je događaj proteklog mjeseca za 40,4 posto ispitanika. Time se ova tema svrstala među 30 najvažnijih događaja zabilježenih od početka istraživanja u siječnju 2004. godine.

Na drugom mjestu je požar u Omišu i okolici, koji je izdvojilo 27,9 posto građana. Toplinski val u Hrvatskoj i Europi najvažniji je događaj za 5,4 posto ispitanika, a inflacija i hrvatski negativni rekord za njih 3,5 posto.

Izvanrednu sjednicu Sabora, sazvanu na zahtjev predsjednika Milanovića, izdvojilo je tri posto građana, rast cijena goriva njih 2,9 posto, a uspjehe hrvatskih sportaša u boksu, atletici, gimnastici, plivanju i vaterpolu 2,8 posto.

Slijede koncert Marka Perkovića Thompsona u Vukovaru s 2,4 posto, uhićenje četiriju osoba zbog podmetanja požara kod Zadra s 2,2 posto te sukob na Bliskom istoku i potvrda virusa Zapadnog Nila u Hrvatskoj s po dva posto.