Kako nam je ovo postalo normalno? Djeca prvi mobitel dobiju s osam, a s 14 su već pet sati dnevno online

Nacionalno istraživanje o vršnjačkom nasilju i digitalnim navikama učenika osnovnih škola pokazalo je zabrinjavajuće podatke – čak 90 posto djece u Hrvatskoj barem jednom je doživjelo neki oblik nasilja, bilo u školi ili putem interneta.

Istraživanje su proveli Centar za sigurniji internet i Centar za nestalu i zlostavljanu djecu, a predstavljeno je u Zagrebu. Sudjelovalo je 1.727 učenika viših razreda osnovne škole iz svake županije, piše Jutarnji.

Djeca na društvenim mrežama već s devet godina

Rezultati pokazuju da djeca u Hrvatskoj internet počinju koristiti sve ranije – prvi mobitel dobivaju s osam godina, a profile na društvenim mrežama otvaraju već s devet. Najpopularnije platforme su TikTok, Snapchat i YouTube, a učenici u prosjeku imaju tri profila.

Roditeljski nadzor pritom naglo opada – više od polovice učenika tvrdi da njihovi roditelji nikada ne koriste alate za ograničavanje sadržaja, dok tek šest posto osmaša kaže da roditelji svakodnevno prate njihove online aktivnosti.

Svaki treći učenik žrtva online nasilja

Prema istraživanju, svaki treći učenik (34 posto) doživio je nasilje putem interneta, a svaki četvrti (24 posto) priznaje da je i sam sudjelovao u nasilnim ponašanjima.

Voditelj Centra za sigurniji internet Ivan Ćaleta upozorava da granica između fizičkog i digitalnog nasilja gotovo više ne postoji.
„Danas gotovo da nema slučaja nasilja u školi bez digitalne komponente – netko sve snimi i objavi u grupi“, rekao je Ćaleta.

Voditeljica istraživanja Lucija Vejmelka dodala je da „reagiramo prekasno“ jer se digitalno nasilje najčešće ne prijavljuje. Više od polovice učenika priznaje da nikome ne bi reklo ako doživi nasilje – 64 posto šuti o nasilju uživo, a 54 posto o onom online.

Neprimjereni sadržaji i pritisak

Istraživanje otkriva da trećina učenika osmog razreda prima poruke seksualnog sadržaja, dok 29 posto priznaje da su i sami slali takve sadržaje pod pritiskom. Svako sedmo dijete dogovorilo je susret uživo s osobom koju je upoznalo na internetu.

Iako se većina učenika osjeća sigurno u školi, gotovo 20 posto navodi da se ne osjeća prihvaćeno ili sigurno u školskom okruženju.

„Zabrane nisu rješenje“

Stručnjaci smatraju da zabrana mobitela u školama nije rješenje, jer djeca tada svoje vrijeme na internetu nadoknađuju kasnije, najčešće noću.
„Mobitel može biti koristan alat ako se koristi svrhovito – kao što lopta ima svoje mjesto na tjelesnom, a ne na matematici“, poručila je Vejmelka.

Šestašica Aura Radočaj, koja je i sama doživjela cyberbullying, u suradnji s Centrom za sigurniji internet izradila je priručnik za vršnjake:
„Roditelji bi trebali razgovarati s nama o opasnostima, a ne samo zabranjivati. Tek razgovorom učimo što znači odgovorno ponašanje na internetu.“