Iskusni splitski neuropsihijatar: 'Liječnik je glava cijelog tima'

Liječnik treba biti prisutan tijekom fizičkog sputavanja pacijenta i odgovoran je kao voditelj tima, istaknuo je neuropsihijatar Ivan Urlić komentirajući smrt pacijenta u zagrebačkoj psihijatrijskoj bolnici u Jankomiru. Upozorio je i da poznavanje protokola mora pratiti praktično iskustvo, dok iscrpljenost i nedostatak zaposlenika dodatno opterećuju zdravstveni sustav.

Dugogodišnji voditelj Odjela za liječenje akutnih psihotičnih poremećaja KBC-a Split o tome je razgovarao s reporterom Dnevnika Nove TV Ivanom Kaštelanom. Okolnosti koje su prethodile smrti pacijenta i dalje su predmet istrage.

Liječnik treba biti uz tim

Upitan mora li liječnik biti prisutan tijekom fizičkog sputavanja pacijenta i tko tada odgovara za njegovo zdravstveno stanje, Urlić je odgovorio:

"Pa treba biti. Treba biti i liječnik je zapravo odgovoran jer je glava cijeloga tima."

Objasnio je da fizička prisila nije česta u svakodnevnom radu psihijatrijskih ustanova te da osoblje ponajprije nastoji razgovorom uspostaviti povjerenje i pridobiti pacijenta za liječenje. U tome, dodao je, važnu ulogu može imati i obitelj.

"Najčešće uspijemo ipak nagovoriti pacijente da smo na njihovoj strani, da smo njihovi prijatelji, zaštitnici, da im želimo pomoći i da je dobro da ostanu", kazao je.

Iskustvo se ne može zamijeniti protokolima

Govoreći o osposobljenosti liječnika i medicinskih tehničara za krizne situacije, naglasio je da obrazovanje daje potrebna znanja, ali da se sigurnost u postupanju razvija i kroz praktičan rad.

"U školama prođemo sve to što bi trebalo napraviti, razumijemo onda protokole, razumijemo načine i tako dalje koji su propisani, u krajnjoj liniji, europskim propisima, ali, znate, iskustvo je nezamjenjivo", rekao je.

U razgovoru je spomenuto i da bi bolnica u Jankomiru tek nakon tragedije trebala dobiti interventni tim. Urlić smatra da je za njegovo funkcioniranje ključno osposobljavanje zaposlenika i prijenos znanja između generacija.

"Interventni tim zapravo znači, za moj pojam, najprije da se ljudi educiraju i da razmijene vlastita iskustva. Dakle, da stariji, koji imaju utakmice u nogama, to prenesu na mlađe", poručio je.

Zatražio detaljno utvrđivanje okolnosti

Na pitanje o mogućem zataškavanju okolnosti smrti pacijenta, Urlić je rekao da sve treba detaljno ispitati.

Istodobno je izrazio povjerenje u vodstvo bolnice i ravnateljicu, za koju je kazao da je vrsna psihijatrica. Prema njegovoj ocjeni, uprava isprva nije bila upoznata s dramatičnim okolnostima koje su prethodile smrti te je reagirala nakon što je za njih doznala.

"Najskuplje je učenje iz iskustva, ali ovo iskustvo ne smije proći ispod radara", istaknuo je.

Manjak osoblja i iscrpljenost

Urlić je upozorio i na odlazak medicinskih djelatnika u inozemstvo te teške uvjete u kojima rade oni koji ostaju. Smatra da dugotrajna iscrpljenost može otežati strpljivo i promišljeno reagiranje u zahtjevnim situacijama.

"Mnogi su otišli u inozemstvo. Uvjeti rada kod nas su teški", kazao je, opisujući zaposlenike kao danonoćno iscrpljene i umorne.

Prema njegovim riječima, zbog nedostatka liječnika i drugog osoblja zatvaraju se pojedini bolnički odjeli. Pritom je naglasio da mladim djelatnicima, uz ono što su naučili tijekom školovanja, treba osigurati i podršku iskusnijih kolega.

"Morate imati osobu koja će vam biti kao neki roditelj vaše profesionalnosti", zaključio je Urlić.