Hrvatska uvodi stroža pravila za tražitelje azila

Saborski zastupnici u Hrvatskoj danas su izglasali izmjene Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji se usklađuje s Paktom o migracijama i azilu.

Izmijenjeni Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti trebao bi pridonijeti smanjenju zlouporaba sustava međunarodne zaštite i sekundarnih kretanja uvođenjem učinkovitijih instrumenata nadzora i upravljanja prihvatom. Podržalo ga je 83 zastupnika, dok su 33 bila suzdržana, prenosi Hina.

Postrožavaju se kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite

Njime se postrožavaju kriteriji za odobravanje međunarodne zaštite, regulira mogućnost ograničavanja slobode kretanja tražiteljima zaštite i strancima u transferu u posebnim slučajevima iz razloga javnog reda ili radi sprječavanja samovoljnog napuštanja prihvatilišta te se uređuje prestanak međunarodne zaštite u slučajevima ozbiljne prijetnje za društvo ili sigurnost.

Zakon se usklađuje i s novim pravilima o prikupljanju, obradi i razmjeni podataka kroz sustav Eurodac za sve osobe starije od šest godina. Taj proces obuhvaća unos i pretragu otisaka prstiju i fotografija, što je važno u slučajevima razdvojenosti od obitelji te njihove zaštite od trgovine ljudima i iskorištavanja.

Maloljetnicima bez pratnje biometrijske podatke uzimati će posebno osposobljeni službenici. Uvodi se i zajednička EU lista sigurnih zemalja podrijetla, a jačaju se i tzv. dublinska pravila kroz bržu proceduru i kraće rokove za transfere u države članice u kojima osoba treba proći posebnu proceduru.

Nadalje, uvodi se obvezni mehanizam solidarnosti u obliku premještanja tražitelja, financijskih doprinosa i drugih mjera potpore za države članice pod migracijskim pritiskom te obvezna granična procedura azila za tražitelje međunarodne zaštite koji obmanjuju nadležna tijela iznošenjem lažnih informacija, predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti ili dolaze iz zemalja s pragom odobrenja međunarodne zaštite manjim od 20 posto.

Obvezni integracijski programi i jezični ispiti

Socijalna prava osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom uvjetovat će se sudjelovanjem u obveznim integracijskim programima. Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom bit će obvezni položiti ispit iz znanja hrvatskog jezika na razini A1 u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa, odnosno na razini A2 u roku od tri godine.

Uvodi se interni mehanizam za kontrolu kvalitete prihvata u skladu sa smjernicama Europske agencije za azil, a zadržanim tražiteljima azila jačaju se procesna jamstva na način da im se omogućava pristup organizacijama koje se bave pravima tražitelja međunarodne zaštite.

Omogućuje se i sudjelovanje predstavnika UNHCR-a ili drugih organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava u postupku međunarodne zaštite kada MUP ocijeni da je njihovo sudjelovanje nužno i u interesu tražitelja, dok pravnici iz udruga neće moći pružati pravnu pomoć u području međunarodne zaštite.