Žitarice znatno skuplje nego lani: Što rast svjetskih cijena znači za BiH?

Svjetske cijene hrane porasle su u rujnu, a najveći rast zabilježile su žitarice. Poteškoće u prijevozu, poremećaji u trgovini i nepovoljne vremenske prilike povećavaju pritisak na opskrbu, što je posebno važno za zemlje ovisne o uvozu hrane, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), objavljenima 2. listopada, indeks cijena hrane u rujnu iznosio je prosječno 136 bodova. To je 1,5 posto više nego u kolovozu te 5,8 posto više nego u rujnu prošle godine. 

Pšenica i kukuruz predvode rast

Cijene žitarica porasle su za 5,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, a u usporedbi s rujnom 2025. više su za 17,2 posto.

Svjetske cijene pšenice povećane su za 6,3 posto, dosegnuvši najvišu razinu od kolovoza 2023. FAO rast povezuje s logističkim ograničenjima na području Crnog mora, zbog kojih su uvoznici morali tražiti druge dobavljače, te suhim vremenskim uvjetima u dijelovima Sjeverne Amerike uoči sjetve ozime pšenice.

Kukuruz je poskupio za 5,6 posto zbog slabijih prinosa od očekivanih u Sjedinjenim Američkim Državama i smanjene raspoloživosti za izvoz iz Brazila. Indeks cijena riže porastao je za 1,4 posto, uz vremenske rizike i sezonski smanjenu ponudu. fao.org
Za BiH kretanje cijena pšenice ima poseban značaj. Prema dostavljenom priopćenju, zemlja uvozi približno dvije trećine pšenice koju troši, ponajprije iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.

Upozorenje na moguće prelijevanje troškova na potrošače

Glavni ekonomist FAO-a Maximo Torero upozorio je da poremećaji u Hormuškom tjesnacu i na Crnom moru, zajedno s klimatskim čimbenicima, povećavaju troškove energije, prijevoza i hrane.

Nastave li se takva kretanja, pritisci bi se mogli prenijeti na potrošačke cijene hrane, posebno u zemljama koje ovise o uvozu hrane i energije.

Rast pritom nije zahvatio sve skupine proizvoda. FAO bilježi povećanje cijena žitarica, biljnih ulja i šećera, dok su cijene mesa pale, a cijene mliječnih proizvoda ostale gotovo nepromijenjene. 

Očekuje se slabija proizvodnja i trgovina žitaricama

Prema podacima navedenima u priopćenju, FAO-ovo izvješće o ponudi i potražnji žitarica predviđa pad svjetske proizvodnje za 2,1 posto u 2026. godini, na nešto manje od 2,98 milijardi tona. Procjena globalne potrošnje za sezonu 2026./2027. blago je povećana na 2,966 milijardi tona.

Očekuje se i pad svjetske trgovine žitaricama za 3,5 posto u odnosu na rekordnu razinu prethodne godine, uz ograničenja izvoza pšenice i kukuruza zbog poteškoća u prijevozu kroz Crno more.

Mjesečni pregled Sustava za informiranje o poljoprivrednim tržištima (AMIS) upozorava na rast troškova prijevoza i mineralnih gnojiva te nastavak logističkih poremećaja.

Dodatnu neizvjesnost donosi jačanje fenomena El Niño, osobito za proizvodnju riže u južnoj i jugoistočnoj Aziji.

Prema izvješću, tijekom tih epizoda prinosi riže obično su između jedan i 1,5 posto ispod očekivanog trenda. Prinosi pšenice i kukuruza uglavnom ostaju blizu uobičajenih razina, dok su prinosi soje često između 1,5 i dva posto iznad trenda.