Zašto je umjetna inteligencija veliki problem za Europsku uniju

Reklama za AI aplikaciju Poke.com, u kojoj mladi Amerikanac uz pomoć umjetne inteligencije završi studentsku razmjenu u Parizu i odluči ondje ostati zbog ljubavi, na simboličan način prikazuje transatlantsku razliku u razvoju umjetne inteligencije. Iako promiče ideju Europe kao poželjne destinacije, kompanija koja stoji iza aplikacije, startup Interaction, zapravo je osnovana i posluje u Kaliforniji, iako su je pokrenuli europski osnivači.

Upravo taj paradoks sažima problem koji već godinama muči europske donositelje odluka: Europa ima ideje i vrhunski talent za razvoj umjetne inteligencije, ali rijetko postaje mjesto gdje se ti projekti doista razviju i skaliraju, piše Politico.

Prema podacima investicijske kuće Accel, čak 80 posto ulaganja u generativnu umjetnu inteligenciju u SAD-u, Europi i Izraelu u razdoblju 2023–2024. završilo je u američkim kompanijama. Istodobno, Sjedinjene Američke Države su u 2024. godini razvile 40 “značajnih” AI modela, Kina 15, a Europa svega tri, navodi se u izvješću Artificial Intelligence Index 2025. sa Stanford University.

Iako 11 posto američkih tehnoloških kompanija ima europske osnivače, stotine startupova koji su započeli u Europi preselili su se u SAD, često upravo zbog lakšeg pristupa kapitalu i povoljnijeg poslovnog okruženja.

Kapital i kultura rizika

Razlozi za odlazak u SAD su višestruki. Silicijska dolina okuplja najveću koncentraciju AI kompanija, investitora i stručnjaka, dok su američki fondovi rizičnog kapitala skloniji ulaganju u neprovjerene ideje. Između 2013. i 2022. godine europske kompanije primile su oko 1,4 bilijuna dolara manje rizičnog kapitala nego američke.

No, prema mišljenju brojnih osnivača, ključni problem leži i u regulatornom okviru. Europa je znatno opreznija prema novim tehnologijama, osobito kada je riječ o privatnosti i zaštiti podataka. Taj oprez ima duboke povijesne korijene, ali u praksi često usporava razvoj i komercijalizaciju novih tehnologija.

Regulacija protiv brzine

Europska unija uvela je 2024. godine Akt o umjetnoj inteligenciji, najopsežniji regulatorni okvir za AI na svijetu, s naglaskom na smanjenje rizika i zaštitu građana. Istodobno, SAD je, osobito nakon promjene administracije, krenuo u suprotnom smjeru, najavljujući smanjenje regulacije kako bi se ubrzao razvoj AI sektora.

Ta razlika dodatno produbljuje jaz. Dok Europa pokušava postaviti globalne standarde, sve je više ovisna o tehnologijama koje razvijaju američke kompanije, nad kojima nema stvarnu kontrolu.

Ima li Europa još vremena?

Unatoč tome, dio stručnjaka upozorava da regulacija sama po sebi nije razlog europskog zaostajanja. Problem je i rascjepkanost tržišta s 27 jurisdikcija, ali i znatno manja dostupnost kapitala.

Europska komisija nedavno je najavila mobilizaciju 200 milijardi eura za ulaganja u umjetnu inteligenciju, dok je Francuska najavila dodatnih 109 milijardi eura privatnih ulaganja. Pojedine nordijske zemlje već bilježe uspjehe zahvaljujući snažnoj državnoj potpori inovacijama.

Ipak, ostaje ključno pitanje: može li Europa razviti vlastiti model tehnološkog rasta, koji će biti istodobno siguran, održiv i konkurentan, ili je utrka s američkim AI divovima već izgubljena.

Kako upozoravaju pojedini analitičari, Europa možda ne mora biti prva u umjetnoj inteligenciji, ali mora biti dovoljno snažna, otporna i pouzdana da ne ostane trajno ovisna o tehnologiji koju ne kontrolira.