Vlasti BiH planiraju novo zaduženje u 2026. godini

Bosanskohercegovački entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, planiraju se u 2026. godini zadužiti za oko 2,3 milijarde eura, iako već otplaćuju postojeći dug veći od 6,3 milijarde eura. Ekonomisti upozoravaju kako se nova zaduženja ne koriste za razvojne projekte, nego za pokrivanje proračunskih rupa.

„Kad je svrha zaduženja samo krpanje proračuna, to je problem. Jeftinije bi bilo zadužiti se kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), jer su kamate niže, ali MMF traži reforme“, kazao je za Radio Slobodna Europa Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Kakvi su planovi za 2026. godinu?

Narodna skupština Republike Srpske 17. prosinca usvojila je proračun za 2026. godinu u iznosu od oko 3,8 milijardi eura, uz planirano novo zaduženje od najmanje 864 milijuna eura.

Prema podacima entitetskog Ministarstva financija, Republici Srpskoj u 2026. godini na naplatu dolazi oko 803 milijuna eura obveza, uključujući 300 milijuna eura euroobveznica izdanih na Londonskoj burzi 2021. godine.

Proračun Federacije BiH za 2026. godinu još nije usvojen u entitetskom parlamentu, a Vladin prijedlog iznosi 4,54 milijarde eura, od čega će nedostajućih oko 1,5 milijardi eura razlike između planiranih prihoda i rashoda biti nadoknađeno zaduživanjem na domaćem i inozemnom tržištu.

Federacija BiH ranije je projicirala proračun od oko 3,68 milijardi eura, uz novo zaduženje od približno 200 milijuna eura.

Iako su u okvirnim proračunskim planovima za sljedeće tri godine oba entiteta najavila smanjenje zaduživanja, aktualni proračuni pokazuju suprotan trend. Tijekom 2025. godine oba su se entiteta oslanjala na trezorske zapise i obveznice.

Federacija BiH emitirala je trezorske zapise u ukupnoj vrijednosti od oko 102 milijuna eura, dok se Republika Srpska zadužila oko 300 milijuna eura putem domaćih vrijednosnih papira.

Republika Srpska već se dvaput zadužila na međunarodnim tržištima – na Londonskoj burzi 2021. i Bečkoj burzi 2018. godine. Ove je godine Federacija BiH na Londonskoj burzi plasirala svoje prvo izdanje euroobveznica u iznosu od 350 milijuna eura.

Koliko je BiH zadužena?

Državna razina nema izravne nadležnosti u gospodarstvu, infrastrukturi, socijalnim pitanjima ili obrazovanju, koji su u nadležnosti entiteta i županija, pa se ne zadužuje Bosna i Hercegovina kao država, nego njezini entiteti.

Dio entitetskog duga „knjiži se“ na državu, preko koje Federacija BiH i Republika Srpska otplaćuju svoje obveze.

Ukupni vanjski dug prema inozemnim vjerovnicima, među kojima su najveći Europska investicijska banka, Svjetska banka i Europska banka za obnovu i razvoj, iznosi oko 4,6 milijardi eura.

Vanjski dug Federacije BiH iznosio je oko 2,58 milijardi eura u 2024. godini, dok se konačni podaci za 2025. godinu još čekaju.

Struktura pokazuje pad izravnog vanjskog duga Federacije BiH na oko 620 milijuna eura, dok dug krajnjih korisnika, poput javnih poduzeća, županija i općina, raste na 1,95 milijardi eura.

Vanjski dug Republike Srpske porastao je na 2,04 milijarde eura u 2024. godini, s dominantnim udjelom Vlade RS-a od 1,51 milijardu eura, dok je dug krajnjih korisnika manji.

Otplata vanjskog duga u oba entiteta pokazuje rastući pritisak na javne financije. Federacija BiH je 2024. godine izdvojila rekordnih 452 milijuna eura za otplatu, gotovo dvostruko više nego 2020. godine.

Republika Srpska je 2023. godine imala nagli skok otplate na 420 milijuna eura, što je znatno iznad prosjeka prethodnih godina.

Unutarnji dugovi od oko 1,72 milijarde eura dodatno kompliciraju sliku.

Federacija BiH imala je 2024. godine unutarnji dug od 719 milijuna eura, što je značajan rast u odnosu na 349 milijuna eura iz 2022. godine.

Republika Srpska imala je unutarnji dug od oko 1,05 milijardi eura u 2023. i 2024. godini, nakon rasta sa 730 milijuna eura u 2021. godini.

Ovi trendovi upućuju na rastuću ovisnost o domaćim izvorima financiranja, budući da se BiH, odnosno njezini entiteti, nisu zaduživali kod Međunarodnog monetarnog fonda od 2020. godine.

Obveze po vrijednosnim papirima pokazuju da entiteti ulaze u razdoblje intenzivnih otplata. Federacija BiH će 2027. godine morati vratiti 113 milijuna eura, a 2029. čak 163 milijuna eura unutarnjeg duga po obveznicama.

Republika Srpska suočava se s još većim iznosima – očekuju je otplate od 223 milijuna eura u 2027. i 220 milijuna eura u 2029. godini.

Koliko je posuđeno za investicije?

Dugovi javnih poduzeća i institucija za infrastrukturne i druge projekte dosežu oko dvije milijarde eura.

U taj iznos nisu uključena dugovanja za poreze i doprinose, koja su višestruko veća. Primjerice, samo pet rudnika ugljena u vlasništvu Federacije BiH duguje Poreznoj upravi ovog entiteta oko 610 milijuna eura.

U Federaciji BiH, Autoceste duguju vjerovnicima 1,1 milijardu eura, dok Željeznice FBiH i Ceste FBiH zajedno duguju više od 400 milijuna eura.

U Republici Srpskoj Elektroprivreda duguje 106 milijuna eura, dok Autoceste i Putevi zajedno duguju gotovo 150 milijuna eura.

Ovi dugovi upućuju na sustavnu ranjivost javnih poduzeća koja se oslanjaju na kredite za financiranje osnovnih funkcija i izgradnju nove infrastrukture.

Bruto domaći proizvod (BDP) BiH posljednjih je godina iznosio oko 25 milijardi eura, što je usporedivo s Albanijom i otprilike tri puta više od BDP-a Kosova ili Crne Gore.

Gotovo je četiri puta manji od BDP-a Hrvatske, koja je članica Europske unije i eurozone.