Veliki preokret u iseljavanju: Iz Njemačke u Hrvatsku preselilo gotovo dvostruko više ljudi nego obratno

Njemačka je godinama bila jedno od glavnih odredišta hrvatskih građana koji su odlazili u potrazi za većim plaćama i boljim poslovnim prilikama. Najnoviji podaci, međutim, pokazuju nastavak obrnutog trenda – tijekom 2025. iz Njemačke u Hrvatsku preselilo je gotovo dvostruko više ljudi nego u suprotnom smjeru.

Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda, tijekom prošle godine iz Hrvatske u Njemačku doselilo je 10.346 osoba, dok je istodobno iz Njemačke u Hrvatsku preselilo njih 20.504.

Riječ je o nastavku trenda koji traje već nekoliko godina. Posljednji put više se ljudi iz Hrvatske selilo u Njemačku nego iz Njemačke prema Hrvatskoj 2022. godine.

Razlika u odnosu na godine najvećeg hrvatskog iseljavanja posebno je izražena. Još 2016. godine Njemačka je imala oko 30.000 više doseljenih osoba iz Hrvatske nego onih koji su iz Njemačke preselili u Hrvatsku.

Migracijska slika deset godina poslije izgleda bitno drukčije.

Povratak više nije rezerviran za umirovljenike

Promijenio se i profil ljudi koji razmišljaju o povratku u Hrvatsku. Među njima više nisu samo osobe koje su radni vijek provele u inozemstvu i nakon umirovljenja se odlučile vratiti.

Sve je više ljudi radne dobi, obitelji i poduzetnika koji su u Njemačkoj, Austriji i drugim europskim zemljama stekli profesionalno iskustvo, kapital i kontakte te ih žele iskoristiti u Hrvatskoj.

Takav trend prati i domaće tržište rada. Hrvatskim poslodavcima nedostaje kvalificiranih radnika, dok iskustvo stečeno na njemačkom ili austrijskom tržištu može biti posebno vrijedno u građevinarstvu, industriji, strojarstvu, informatičkom sektoru i logistici.

Dio povratnika pritom ne traži zaposlenje kod postojećih poslodavaca, već se odlučuje na pokretanje vlastitog posla.

Mjeru "Biram Hrvatsku" iskoristilo više od 1800 povratnika

Da povratak više nije samo pojedinačna pojava pokazuju i rezultati državne mjere "Biram Hrvatsku".

Od početka njezine provedbe 2022. do svibnja 2026. mjeru su iskoristila 1.802 povratnika, dok je u poslovnim subjektima otvorenima kroz taj program zaposleno gotovo 2.500 ljudi.

Najviše korisnika vratilo se iz Njemačke, Austrije, Irske i Švicarske.

Program potiče povratak i samozapošljavanje, a potpore, ovisno o uvjetima i vrsti mjere, mogu dosegnuti ukupno 27.000 eura.

Rekordan broj hrvatskih državljana vratio se 2024.

Trend potvrđuju i hrvatski podaci.

Prema podacima koje su hrvatske institucije iznijele ove godine, tijekom 2024. u Hrvatsku se doselilo oko 13.300 hrvatskih državljana. Riječ je o najvećem broju otkako se vodi usporediva državna statistika.

Više od 95 posto povratnika dolazilo je iz država Europskog gospodarskog prostora, a među najzastupljenijim zemljama bile su Njemačka, Austrija i Irska.

Preliminarni podaci za 2025., prema ranijim informacijama Ministarstva demografije i useljeništva, upućivali su na mogućnost daljnjeg povećanja broja povratnika.

Zašto se vraćaju?

Razlozi za povratak razlikuju se od slučaja do slučaja.

Za neke je presudna blizina obitelji nakon deset ili više godina života u inozemstvu. Drugi su ostvarili cilj zbog kojeg su svojedobno otišli – stekli iskustvo, izgradili karijeru, uštedjeli novac ili riješili stambeno pitanje – pa nastavak života ponovno vide u Hrvatskoj.

Kod obitelji s djecom važnu ulogu imaju i želja za odrastanjem djece u Hrvatskoj te blizina baka, djedova i ostatka obitelji.

Postoji i gospodarska računica. Plaće u Hrvatskoj posljednjih su godina porasle, nezaposlenost je na niskoj razini, a nedostatak kvalificiranih radnika poboljšao je pregovaračku poziciju zaposlenika u brojnim djelatnostima.

To ne znači da su nestale velike razlike između hrvatskog i njemačkog ili austrijskog životnog standarda, niti da je završilo iseljavanje iz Hrvatske. Njemačka i Austrija i dalje nude veće plaće i snažna tržišta rada.

Promijenilo se, međutim, nešto drugo - migracija više nije jednosmjerna.

Podaci za Njemačku možda najbolje pokazuju razmjere tog preokreta. Hrvatska je prije desetak godina bila zemlja iz koje se prema Njemačkoj odlazilo u desecima tisuća, dok danas broj onih koji sele u suprotnom smjeru znatno nadmašuje broj novih odlazaka.