TEMU PREPLAVIO MOSTAR Više od 4 milijuna KM u pošiljkama, država ostala kratkih rukava

U posljednjih manje od godinu dana, tržište trgovine u Bosni i Hercegovini doživjelo je ozbiljne tržišne disrupcije pojavom aplikacije TEMU.

Ova platforma, koja u velikoj mjeri koristi poslovne modele koji nisu usklađeni s postojećim pravilima trgovine, postala je prijetnja u kontekstu tržišne ravnoteže.

O svemu svjedoče i podaci do kojih je došao portal Biznis.ba iz Uprave za neizravno oporezivanje. Naime, prema službenim podacima, do sada je u našu državu stiglo milijun i 153 tisuće pošiljki vrijednih gotovo 103 milijuna KM.

Od spomenutih 103 milijuna KM koje je TEMU zaradio na tržištu BiH, država BiH zaradila je gotovo ništa, jer su pošiljke uglavnom bile u vrijednosti do 300 KM, što znači da država od njih nije imala prihoda.

Regionalni centar Sarajevo ukupno je zaprimio 93.134 pošiljke, vrijednosti cca 7,8 milijuna KM. Najskuplja pošiljka bila je vrijednosti 567,04 eura, koja je ocarinjena u redovnom carinskom postupku i za koju su naplaćene uvozne carinske dažbine. Najveći broj pošiljaka pristigao je u studenom, s obzirom na to da je u tom mjesecu počela i isporuka paketa od strane pošiljatelja. Najčešći artikli koji su se naručivali su odjeća, obuća, razni sitni alati i kućanske potrepštine.

Regionalni centar Tuzla, točnije Carinska ispostava Tuzla, zaprimila je 18.104 pošiljke vrijedne cca 1,5 milijuna KM, a CR/GP Rača 368.530 pošiljki vrijednih 33,115 milijuna KM. Najveća pojedinačna vrijednost paketa bila je 145,44 eura.

Regionalni centar Banja Luka (Carinska ispostava Banja Luka i Carinska ispostava Gradiška) bilježi 605.564 pošiljke, vrijedne 56,4 milijuna KM. Najveća vrijednost pojedinačne pošiljke u 2024. godini bila je 1.100,00 KM, a prosječna vrijednost pojedinačne pošiljke iznosila je cca 200,00 KM. Najviše su se naručivali sljedeći artikli: odjeća, obuća, predmeti za domaćinstvo (za kuhinje i kupaonice), oprema za ribolov, oprema za skijanje, automobilska oprema, proizvodi od papira i druga roba široke potrošnje.

Regionalni centar Mostar bilježi 68.246 pošiljki vrijednih preko 4 milijuna KM. Najčešće su vrijednosti paketa bile ispod 100 eura. Najveća vrijednost pojedinačne pošiljke bila je 305,85 KM. Riječ je o pošiljci koja nije zadovoljila predmetno oslobađanje te je ista vraćena natrag pošiljatelju. Građani su uglavnom naručivali tekstilne proizvode, obuću, igračke, stvari za domaćinstvo, alat, opremu za mobilne telefone, nakit i ostale modne dodatke, elektroniku i drugo.

Dugoročne posljedice mogle bi biti ozbiljne. Naime, osim što ovi strani trgovci ne plaćaju sve potrebne namete, što im daje nerealnu konkurentsku prednost, veliki dio novca odlazi iz domaće ekonomije.

Najveći problemi koje donosi poslovanje platforme poput TEMU-a za tržište BiH upravo su u tome što ona zaobilazi carinske i porezne regulative, čime domaći trgovci nisu u ravnopravnom položaju. Također, subvencioniranje poštarine, posebice od kineske države, omogućava TEMU-u da transportira robu po niskim troškovima, dok domaći trgovci nemaju istu privilegiju.

Zamjenik ministra financija i trezora BiH, Muhamed Hasanović, za Vijesti.ba ističe da je "ključno razmotriti ekonomske mjere zaštite domaćeg tržišta".

Hasanović navodi da je, osim analize poslovanja TEMU-a u BiH, važno donijeti konkretne mjere koje će omogućiti domaćim trgovcima da se natječu s ovim platformama.

Prema njegovim riječima, potrebno je poduzeti korake kao što su pojačana carinska kontrola i usklađivanje carinskih stopa s europskim standardima, što bi omogućilo pravedniji sustav za domaće trgovce. Također, Hasanović predlaže uvođenje regulacija za digitalne platforme poput TEMU-a, obveznu registraciju tih platformi, ali i zabranu oglašavanja onih koje ne posluju u skladu sa zakonima BiH.

"Bez jasnih regulatornih okvira za platforme poput TEMU-a, domaći trgovci će nastaviti imati nelojalnu konkurenciju, zbog čega je važno i dalje raditi na poticanju domaće e-trgovine kroz subvencije i olakšice za naše trgovce", zaključio je Hasanović za Vijesti.

Sada treba vidjeti hoće li domaći zastupnici, ministri i drugi nadležni koji iz poreza domaćih poduzetnika primaju plaće, učiniti nešto po pitanju izravnog nanošenja štete domaćem gospodarstvu.