Solarne elektrane napunile zastarjelu mrežu u Hrvatskoj, bez baterija više nema novih priključaka

Rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, potaknut državnim poticajima, sve se više suočava s ograničenjima elektroenergetske mreže. Zbog nemogućnosti prihvata viškova proizvedene energije, fokus se sve više preusmjerava na ulaganja u baterijske sustave i pohranu energije.

Na problem upozorava i gradonačelnik Križevaca Tomislav Katanović, koji ističe kako u pojedinim dijelovima grada više nije moguće postavljati solarne elektrane na krovove obiteljskih kuća.

"Problem je zastarjela mreža koja ne može prihvatiti viškove koje stvaraju kućne elektrane, pa je rješenje ugradnja baterija", poručio je Katanović.

HEP: Mreža ne može pratiti rast proizvodnje

Iz HEP-a potvrđuju kako Križevci nisu iznimka te priznaju da u pojedinim dijelovima Hrvatske više nije moguće priključivati nove proizvođače bez prethodnog jačanja mreže.

Najizraženiji problemi javljaju se u sredinama s manjom potrošnjom, poput sela i manjih gradova, gdje istodobno postoji velik broj projekata obnovljivih izvora. Suprotno tome, u većim gradovima i industrijskim zonama, gdje je potrošnja veća, pritisak na mrežu je manji.

Posebno su pogođene Slavonija, sjever Hrvatske i Dalmacija, gdje je prihvat sunčanih elektrana na niskonaponskoj mreži već dosegnuo svoje limite.

HEP navodi kako se potrebe tržišta i razvoj tehnologije mijenjaju brže nego što se može prilagoditi infrastruktura. Iako su u posljednje tri godine uložili više od 640 milijuna eura u mrežu, a za ovu godinu planiraju dodatnih 330 milijuna, to još uvijek nije dovoljno da prati dinamičan rast obnovljivih izvora.

Bez baterija nema stabilnog sustava

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost upozoravaju kako sama proizvodnja energije više nije dovoljna. Ključno je razvijati fleksibilne sustave, uključujući pametne mreže i sustave za pohranu energije.

"Više nije dovoljno planirati samo fotonaponske elektrane, već i sustave za skladištenje energije", poručuju iz Fonda.

Do sada je za oko 250 projekata poduzetnicima odobreno više od 100 milijuna eura, uglavnom za solarne elektrane, no sve više njih prepoznaje potrebu za dodatnim ulaganjima u baterije kako bi optimizirali troškove i povećali održivost.

Država potiče ulaganja u pohranu energije

Vlada je već počela snažnije poticati razvoj baterijskih sustava. Prvi veliki automatizirani sustav pohrane energije gradi se u Ražinama kod Šibenika, na prostoru bivše tvornice TLM, u projektu tvrtke IE Energy.

Istodobno, osigurana su sredstva za poduzetnike koji žele nadograditi postojeće sustave obnovljivih izvora postrojenjima za skladištenje energije.

Novi poticaji i za građane

Fond najavljuje da će građani već sredinom godine moći računati na nove programe sufinanciranja vrijedne oko 20 milijuna eura. Po prvi put, uz poticaje za solarne elektrane i dizalice topline, bit će dostupna i sredstva za baterijske sustave.

Prihvatljivi će biti troškovi nastali od 1. siječnja 2026. godine, uz uvjet da projekt nije tehnički ni financijski dovršen.

Kombinacija solarnih sustava i baterija omogućuje veću energetsku neovisnost kućanstava, stabilnije troškove električne energije i manju ovisnost o elektroenergetskoj mreži, što postaje ključni odgovor na sve izraženije izazove energetske tranzicije.