Radnik u Istočnom Sarajevu zaradio skoro 190 tisuća KM za mjesec dana

Radnik u Istočnom Novom Sarajevu, zaposlen u nespecijaliziranoj trgovini na veliko, ostvario je neto primanja od 186.673 KM za samo jedan mjesec.

Ovo je najveće pojedinačno neto primanje prijavljeno u Republici Srpskoj za sedam mjeseci ove godine, potvrđeno je za Nezavisne novine u Poreznoj upravi Republike Srpske.

Za usporedbu, prosječna plaća u Srpskoj u srpnju iznosila je 1.556 KM, što znači da je ovom radniku isplaćeno čak 119 prosječnih plaća.

"Na drugom mjestu tablice deset najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se radnik iz Banje Luke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz područja informacijskih tehnologija, s plaćom od 157.702 KM, dok je treće mjesto zauzeo još jedan radnik iz Banje Luke, koji je zaposlen u području novčanog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 111.221 KM", kazali su iz Porezne uprave Republike Srpske.

Dodaju da je četvrto mjesto pripalo Banjolučaninu, također iz područja novčanog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 96.073 KM.

"Peto mjesto zauzeo je radnik iz Istočnog Sarajeva, zaposlen u nespecijaliziranoj trgovini na veliko, s mjesečnim primanjem od 94.645 KM, dok se na šestom mjestu našao još jedan Banjolučanin iz područja novčanog poslovanja i posredovanja, kojem je isplaćeno 90.615 KM", dodaju iz Porezne uprave Srpske.

Sedmo mjesto zauzeo je radnik iz Banje Luke zaposlen u iznajmljivanju i davanju u zakup strojeva i opreme, s primanjem od 90.248 KM.

"Osmo mjesto pripalo je Banjolučaninu iz područja novčanog poslovanja i posredovanja, s plaćom od 86.864 KM, dok je deveto mjesto zauzeo radnik iz Istočnog Novog Sarajeva, zaposlen u drugim uslužnim djelatnostima vezanim za informacijske tehnologije, s plaćom od 86.064 KM", pojasnili su iz Porezne uprave Srpske.

Na posljednjem, desetom mjestu našao se radnik iz Banje Luke, zaposlen u području osobnih uslužnih djelatnosti, s mjesečnim primanjem od 85.153 KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama, ističe da su ovo slučajevi incidentnog karaktera i vjerojatno su povezani s određenim mehanizmima izvlačenja gotovine koji posluže za neke druge gotovinske transakcije. "Vjerojatno su u pitanju vlasnici koji su umjesto raspodjele dobiti, na koju bi prvo platili porez na dobit i porez na dividendu, isplatili sebi taj iznos kao zaradu", kazao je Mlinarević.

I Milenko Stanić, ekonomist, ističe da ovako visoke plaće nisu prihvatljive ni za jedno društvo, pa čak ni na tržištu ekonomije.

"Radi se o primanjima koja značajno odudaraju od prosječnih plaća, koja su višestruko veća", kazao je Stanić i istaknuo da je moguće da se radi i o isplati dividende po osnovi ostvarene dobiti u prethodnoj godini.

Kako je rekao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za naše prilike, posebno ako se radi o redovitim mjesečnim plaćama koje se ponavljaju nekoliko mjeseci zaredom.

"Toliko visoke isplate plaća sigurno nisu povezane s radom i rezultatom rada u tim poduzećima", kazao je Stanić i dodao da pretpostavlja kako se radi o radnicima u vlasničkim poduzećima.