Nije samo nafta: Zbog rata u Iranu uzdrmano tržište LNG plinom, helijem i opskrba hranom

Dok svjetska javnost prati rast cijena nafte, manje vidljiv, ali potencijalno daleko ozbiljniji udar događa se na tržištima ukapljenog plina (LNG) i helija. Sukob na Bliskom istoku, posebno u zoni Perzijskog zaljeva, već sada remeti globalne lance opskrbe, a posljedice bi se uskoro mogle preliti i na Bosnu i Hercegovinu.

LNG pod pritiskom: problem nije samo cijena nego i dostupnost

Najnoviji razvoj događaja pokazuje da je došlo do stvarnog smanjenja kapaciteta proizvodnje LNG-a, ponajviše u Kataru, koji je jedan od ključnih svjetskih izvoznika. Oštećenja infrastrukture i sigurnosni rizici u Hormuškom tjesnacu doveli su do smanjenja isporuka i rasta troškova transporta.

Za razliku od ranijih energetskih kriza, ovaj put problem nije samo tržišni nego i fizički – dio proizvodnje je izvan funkcije, a pojedini kapaciteti mogli bi biti nedostupni godinama.

Posljedica je nagli rast cijena plina u Europi i Aziji, ali i sve veća nesigurnost u opskrbi.

Helij: nevidljiva kriza koja pogađa tehnologiju i zdravstvo

Još veći problem razvija se na tržištu helija, sirovine koja je ključna za modernu industriju, ali rijetko dolazi u fokus javnosti.

Katar osigurava oko trećine svjetske proizvodnje helija, a poremećaji u toj zemlji već su doveli do smanjenja izvoza i snažnog rasta cijena.

Helij nije luksuz, već nužnost za medicinsku opremu poput MRI uređaja, proizvodnju čipova i razvoj umjetne inteligencije
svemirsku i obrambenu industriju.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da bi kriza helija mogla imati dugoročnije i šire posljedice od same energetske krize.

Lančana reakcija već je počela

Rast cijena energenata i sirovina već se prelijeva na druge sektore, pa tako aviokompanije smanjuju letove zbog skupljeg goriva, kemijska industrija najavljuje povećanje cijena,a transport i logistika postaju skuplji i sporiji.

Očekuje se da će pravi učinci tek uslijediti u narednim mjesecima, kada se poremećaji u opskrbi u potpunosti preliju na tržište.

Zašto je helij važniji nego što se čini?

Za razliku od nafte i plina, helij nema široku zamjenu. Bez njega bolnice ne mogu raditi MRI pretrage, proizvodnja čipova i elektronike usporava, znanstvena istraživanja i svemirski programi trpe ozbiljne poremećaje.

Zbog toga se sve češće spominje kao nova strateška sirovina, uz litij i rijetke metale.

Rat u Iranu nije samo geopolitički sukob nego i početak nove faze globalne energetske i industrijske krize.

Dok fokus ostaje na nafti, stvarni udar dolazi kroz LNG i helij – resurse bez kojih moderna ekonomija ne može funkcionirati.

Rat u Iranu ne otvara samo pitanje cijena energenata nego i stabilnosti čitavog globalnog sustava opskrbe.

Osim LNG-a i helija, pod snažnim pritiskom su i petrokemijska industrija i proizvodnja gnojiva, što izravno prijeti rastom cijena hrane, dok poremećaji u pomorskom i zračnom prometu dodatno poskupljuju robu i usporavaju isporuke.

Istodobno, skuplji plin podiže cijenu električne energije i industrijske proizvodnje, a rast troškova prelijeva se na tehnologiju, transport i svakodnevni život građana.

Za Bosnu i Hercegovinu to znači dvostruki izazov. S jedne strane, nužno je razvijati projekte poput Južne interkonekcije kako bi se diversificirali pravci opskrbe, no aktualna kriza pokazuje da ni LNG nije potpuno siguran oslonac. S druge strane, bez ulaganja u elektroenergetsku mrežu, sustave za pohranu energije i domaće izvore, zemlja riskira ostati istodobno ovisna o nestabilnom globalnom tržištu i nespremna za vlastitu energetsku tranziciju.