U srcu hercegovačke doline, gdje je poljoprivreda stoljećima temelj gospodarstva, Ljubuški rani krumpir ističe se kao jedan od prvih proizvoda u Bosni i Hercegovini koji je zaštićen oznakom geografskog podrijetla. Iza tog uspjeha stoji Poljoprivredna zadruga „Plodovi zemlje“, u čijem sastavu danas djeluje čak 187 poljoprivrednih proizvođača.
Ove godine, međutim, suočeni su s izazovima koji će znatno umanjiti očekivane prinose.
"Godina je dobra, no u odnosu na prošlu godinu imat ćemo 30 posto manji prinos. To je pokazala situacija u plastenicima, a tako će biti i na krumpiru koji se sadio vani. Nekih petnaest dana kasnimo s vađenjem. Lani se on kopao oko 25. travnja, a mislim da ćemo sada morati pričekati još tjedan dana", kaže za Hercegovina.info Dubravko Vukojević, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Plodovi zemlje“ iz Ljubuškog.
Kao glavni razlog smanjenog uroda navodi nepovoljne vremenske uvjete koji su pogodovali razvoju biljnih bolesti.
"Veliki problem je plamenjača. Vlaga je velika, kiša pada gotovo svaki dan. Vrijeme je dosta promijenjivo. Ujutro temperatura bude 6, a danju i do 27 stupnjeva. Za biljke je ovo vrijeme jako stresno."
Unatoč poteškoćama, tržišni plasman ljubuškog krumpira, poznatog po kvaliteti i ranosti, i dalje je stabilan.
"Cijena mu je trenutno oko 2 KM, barem što se tiče ovog prvog. Plasman će kao i obično najviše ići prema Veletržnici u Čapljini, a jedan dio i ostalim kupcima. Sve će se na kraju kao i svih godina do sada plasirati."
Iako se proizvođači nadaju da će nadoknaditi dio gubitaka kroz stabilnu prodaju, otegotna okolnost je i blagi porast cijena repromaterijala – sjemena, zaštitnih sredstava i gnojiva – što dodatno opterećuje ionako izazovnu sezonu. Ipak, ljubuški rani krumpir ostaje prepoznatljiv simbol lokalne proizvodnje i jedan od ključnih poljoprivrednih brendova u BiH.
Vezani članci