Ljeto koje je spržilo europske vinograde i nanijelo opasan udarac ekonomiji: Je li Hercegovina spremna?

Ekstremne vrućine, dugotrajna suša i požari ovoga ljeta nisu samo promijenili europske krajolike. Smanjili su poljoprivredne prinose, povećali troškove proizvodnje, poremetili promet i otvorili pitanje koliko će klimatski ekstremi stajati gospodarstvo. Posljedice se osjećaju i u Hercegovini, gdje vinogradari ranije beru grožđe, a veliki požari odnose stotine hektara vegetacije.

Stoljećima su vinogradi francuskog Bordeauxa gotovo potpuno ovisili o kiši. Navodnjavanje se smatralo nepotrebnim, a prirodna količina oborina dijelom identiteta tamošnjih vina. Ovoga ljeta dio vinogradara morao je posegnuti za cisternama kako bi spasio mlade nasade.

Temperature su u lipnju dosezale približno 42 Celzijeva stupnja, lišće je žutjelo, a grožđe se sušilo prije berbe. Ono što je nekada bilo iznimka postalo je mjera nužna za očuvanje vinograda, piše The Wall Street Journal.

Slične posljedice zabilježene su diljem Europe. U Engleskoj su travnjaci i vrtovi, naviknuti na umjerenu i vlažnu klimu, ostali spaljeni i smeđi. Velike europske rijeke spustile su se na razine koje su otežavale plovidbu, dok su visoke temperature stvarale probleme u željezničkom prometu i industriji.

Istodobno su poljoprivrednici bilježili smanjene prinose, a stočari pad proizvodnje mlijeka. Sve to postupno se prelijeva na cijene hrane, troškove poslovanja i potrošnju kućanstava.

Vrućina postaje gospodarski problem

Ekstremno vrijeme više se ne promatra samo kao pitanje zaštite okoliša. Vrućine smanjuju produktivnost radnika, posebno u građevinarstvu, poljoprivredi, prometu i drugim djelatnostima koje se obavljaju na otvorenom.

Suša istodobno smanjuje poljoprivrednu proizvodnju i proizvodnju električne energije u hidroelektranama, dok požari stvaraju dodatne troškove za vatrogasne službe, civilnu zaštitu, lokalne zajednice i osiguravatelje.

Prema procjenama koje prenosi WSJ, posljedice rekordnih vrućina mogle bi rast gospodarstva eurozone smanjiti za oko 0,2 postotna boda. Šteta u Francuskoj mogla bi dosegnuti 15 milijardi eura.

Španjolska je zbog sve većih troškova zatražila osnivanje posebnog europskog fonda za prilagodbu klimatskim promjenama. Prema podacima koje je Madrid predstavio, zemlje Europske unije od 1980. pretrpjele su oko 822 milijarde eura gubitaka povezanih s klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim pojavama. Četvrtina ukupne štete nastala je između 2021. i 2024. godine, izvijestio je Reuters.

Predloženo je i uvođenje obveznih procjena klimatskih rizika koje bi morale biti sastavni dio planiranja infrastrukture, upravljanja vodama, poljoprivrede, šumarstva i turizma.

Hercegovina već osjeća promjene

Problemi koji pogađaju francuske vinograde nisu daleki ni hercegovačkim vinarima. Dugotrajna suša i visoke temperature ove su godine ubrzale dozrijevanje grožđa, zbog čega je berba u dijelovima Hercegovine počela ranije nego što je uobičajeno.

Ranija berba može pomoći u očuvanju kvalitete grožđa, ali istodobno pokazuje koliko se brzo mijenjaju uvjeti u kojima se uzgajaju žilavka, blatina i druge sorte karakteristične za Hercegovinu.

Vinogradari će se sve češće suočavati s pitanjima dostupnosti vode, izbora položaja i sorti, zaštite tla te ulaganja u navodnjavanje. Za manja obiteljska gospodarstva takva prilagodba može predstavljati trošak koji teško mogu samostalno podnijeti.

Ozbiljnost problema pokazuju i podaci o navodnjavanju. Prema informacijama iz Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Federacije BiH, od približno 195.000 hektara površina zasijanih ratarskim, povrtnim i krmnim biljem pod sustavima navodnjavanja nalazi se tek oko 3.000 hektara.

U dokumentu se navodi da je u južnim dijelovima Federacije navodnjavanjem potrebno osigurati približno trećinu godišnjih potreba poljoprivrednih kultura za vodom. Unatoč dugogodišnjim upozorenjima, razvoj takvih sustava i dalje je spor.

Požari odnose zemljište i novac

Drugu stranu problema predstavljaju požari. Samo tijekom jednog dana na području Gruda, Širokog Brijega i Posušja izgorjelo je više od 160 hektara raslinja. Vatra je zahvatila šumu, vinograde, košnice, poljoprivredne usjeve i jednu staru kuću, dok su na pojedinim područjima bili ugroženi stambeni objekti.

U gašenju najvećeg požara u Sovićima morao je djelovati i protupožarni zrakoplov Air Tractor, koji je izveo osam ispuštanja vode.

Svaki takav požar osim izravne materijalne i ekološke štete donosi troškove angažiranja vatrogasaca, vozila, zrakoplova i drugih službi. Nakon gašenja ostaju degradirano zemljište, opasnost od erozije te dugotrajan gubitak šumskih i poljoprivrednih resursa.

Pitanje više nije dolaze li promjene

Hercegovina je oduvijek bila izložena visokim temperaturama i sušnim razdobljima, ali učestalost i trajanje ekstrema povećavaju pritisak na vodne resurse, poljoprivredu, energetiku, turizam i sustav zaštite od požara.

Prilagodba više ne može ovisiti samo o pojedinačnim vinogradarima, poljoprivrednicima i vatrogasnim društvima. Potrebni su sustavi navodnjavanja, spremnici i akumulacije vode, kvalitetnije upravljanje zemljištem, protupožarni putovi, suvremenija oprema te planovi zaštite radnika tijekom najtoplijih dana.

Europsko iskustvo pokazuje da se račun za ekstremne vremenske prilike u konačnici uvijek plaća. Pitanje je samo hoće li novac biti uložen unaprijed u prilagodbu ili naknadno u saniranje štete.