Koliki su minimalci u Europi, Hrvatskoj i BiH? Razlike su goleme

Novi podaci Eurostata za drugu polovicu 2026. godine pokazuju velike razlike u minimalnim plaćama diljem Europe, no poredak država znatno se mijenja kada se u obzir uzmu cijene i kupovna moć stanovništva.

Prema analizi Euronewsa, zakonski propisane bruto minimalne plaće u Europskoj uniji na dan 1. srpnja kretale su se od 620 eura u Bugarskoj do 2771 eura u Luksemburgu. Razlika između najvišeg i najnižeg minimalca tako je veća od četiri puta.

Pet država iznad 2000 eura

Osim Luksemburga, bruto minimalnu plaću veću od 2000 eura imaju Irska, gdje iznosi 2391 euro, Njemačka s 2343 eura, Nizozemska s 2338 te Belgija s 2234 eura. Francuska je odmah iza te skupine s minimalnom plaćom od 1867 eura.

U sredini ljestvice nalaze se Slovenija s 1482 eura, Španjolska s 1425, Litva s 1153, Poljska s 1119, Cipar s 1088 te Grčka i Portugal s po 1073 eura.

Bruto minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 1050 eura, čime se Hrvatska nalazi u skupini država s minimalcem između 1000 i 1500 eura.

Među zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji Srbija ima minimalnu plaću od 743 eura, Crna Gora 670, Sjeverna Makedonija 624, a Turska 621 euro. Ukrajina je s iznosom od 169 eura na samom začelju promatranih država.

BiH nema jedinstvenu minimalnu plaću

Bosna i Hercegovina nije uključena u Eurostatovu usporedbu jer nema jedinstvenu minimalnu plaću na razini države. Iznosi se određuju zasebno u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, zbog čega ih treba oprezno uspoređivati s nacionalnim bruto minimalnim plaćama u europskim državama.

Najniža plaća u Federaciji BiH za 2026. godinu utvrđena je u neto iznosu od 1027 KM, što je 2,7 posto više nego prethodne godine. Procijenjeni bruto iznos iznosi oko 1600 KM, odnosno približno 821 euro.

U Republici Srpskoj najniža plaća ovisi o stručnoj spremi potrebnoj za radno mjesto. Neto iznosi kreću se od 1000 do 1450 KM, dok bruto plaće iznose od približno 1476 do 2246 KM, odnosno od oko 755 do 1148 eura.

Najviši iznos u Republici Srpskoj, međutim, odnosi se na radna mjesta za koja je potrebna visoka stručna sprema pa se ne može izravno uspoređivati s jedinstvenim nacionalnim minimalcem u drugim državama.

Kupovna moć mijenja poredak

Poredak izgleda drukčije kada se minimalne plaće usporede prema standardu kupovne moći, odnosno PPS-u. Ova umjetna valutna jedinica uzima u obzir razlike u cijenama robe i usluga te realnije pokazuje što radnici za svoju plaću mogu kupiti.

Prema toj usporedbi, Njemačka je na vrhu s 2164 PPS-a, ispred Luksemburga, Nizozemske, Belgije i Irske. Najnižu vrijednost među članicama Europske unije ima Estonija s 935 PPS-a.

Dok je nominalna minimalna plaća u Luksemburgu četiri i pol puta veća od bugarske, razlika između najviše i najniže plaće prema kupovnoj moći smanjuje se na približno 2,3 puta.

Prema kupovnoj moći napredovale su i pojedine zemlje kandidatkinje. Sjeverna Makedonija i Srbija tako su prestigle nekoliko članica Europske unije, među kojima su Malta, Slovačka, Mađarska i Češka.

Minimalac povećalo samo osam država

Od 29 promatranih europskih država samo je njih osam između siječnja i srpnja 2026. povećalo minimalnu plaću u domaćoj valuti. Najveće povećanje zabilježile su Sjeverna Makedonija, Rumunjska i Estonija.

U ostalim državama minimalne plaće ostale su nepromijenjene, dok je istodobno rasla inflacija, što znači da su brojni radnici koji primaju minimalac realno mogli kupiti manje nego početkom godine.

Pet država članica Europske unije i dalje nema zakonom određenu nacionalnu minimalnu plaću. Riječ je o Italiji, Danskoj, Švedskoj, Austriji i Finskoj, u kojima se najniža primanja uglavnom uređuju kolektivnim ugovorima.