Koje djelatnosti bilježe najveći rast plaća u 2025?

Prema najnovijoj analizi Plata.ba, specijalizirane platforme za istraživanje plaća koja u BiH djeluje u okviru Alma Career grupacije, zajedno s vodećim portalom za traženje posla MojPosao.ba, prosječna plaća u 2025. godini porasla je za 9 posto. Podaci, temeljeni na kontinuiranom prikupljanju informacija izravno od zaposlenika, pokazuju u kojim je sektorima zabilježen najveći rast primanja i kako se mijenjaju plaće po entitetima.

Najveći rast plaća u komercijalnim, financijskim i uslužnim sektorima

S prosječnom neto plaćom koja je u razdoblju siječanj – studeni 2025. porasla na 1.772,11 KM (s 1.632,51 KM godinu ranije), ističu se sektori s najintenzivnijim rastom primanja: komercijalni, financijski i uslužni.

Analiza petnaest djelatnosti s najvećim rastom prosječnih neto plaća pokazuje raznolikost potreba tržišta rada. Najveća povećanja zabilježena su u oglašavanju i istraživanju tržišta, rudarstvu i vađenju ruda, financijskom savjetovanju i posredovanju financijskih usluga.

Stabilan rast primanja prisutan je i u sektorima maloprodaje, tekstila, prehrambene industrije, proizvodnje i logistike. Podaci potvrđuju da rast nije koncentriran samo u visoko složenim zanimanjima nego i u tradicionalnim granama gospodarstva s velikim brojem zaposlenih.

 FBiH i RS bilježe rast, ali u različitim sektorima

U Federaciji BiH, najveći rast plaća ostvaren je u financijskim uslugama (22,12 posto), trgovini na malo (20,68 posto), tekstilnoj industriji (17,91 posto), hotelijerstvu (17 posto), ugostiteljstvu (16 posto), prehrambenoj proizvodnji (12,83 posto), osiguranju (12,63 posto), nevladinim organizacijama (12,39 posto) te veleprodaji (12,32 posto).

U Republici Srpskoj najznačajniji rast bilježe telekomunikacije (37,18 posto), metaloprerađivačka industrija (29,48 posto), kemijska i farmaceutska proizvodnja (20,92 posto), logistika (18,43 posto), maloprodaja (15,24 posto), prehrambena industrija (14,75 posto), ostala proizvodnja (11,10 posto), veleprodaja (7,97 posto), IT sektor (6,19 posto) te građevinska industrija (4,71 posto).

Ovi podaci pokazuju da oba entiteta ostvaruju pozitivne trendove, ali u djelatnostima koje odgovaraju njihovoj gospodarskoj strukturi.

Rodna razlika u plaćama

Ako se promatra razlika među spolovima, žene su u 2025. zabilježile rast prosječne plaće od 10 posto, dok je kod muškaraca rast iznosio 7,64 posto. Ipak, unatoč bržem rastu, muškarci i dalje u prosjeku zarađuju 13,48 posto više od žena. To ukazuje na dugoročni strukturni problem, osobito u sektorima s dominacijom nižih i srednjih pozicija.

Utjecaj minimalne plaće u FBiH i RS

Povećanje minimalne neto plaće u FBiH na 1.000 KM snažno je utjecalo na ukupno kretanje plaća u 2025. godini, posebno u sektorima s velikim udjelom slabije plaćenih radnika – maloprodaji, proizvodnji, uslugama i ugostiteljstvu. Ova promjena nije podigla samo najniže plaće nego i potaknula korekcije viših platnih razreda unutar poduzeća.

U RS-u je pak primijenjen drugačiji model – diferencirana minimalna plaća prema stupnju stručne spreme. Takav pristup daje jaču zaštitu kvalificiranijim radnicima, no nema jednako snažan učinak na ukupni prosjek plaća kao u FBiH.

Stvarni napredak ili privid?

Rast prosječne plaće od 9 posto bez sumnje je pozitivan signal, no treba ga sagledati u kontekstu inflacije, posebice poskupljenja hrane, stanovanja i usluga, što je umanjilo realni učinak povećanja. Povećanje minimalne plaće u FBiH donijelo je znatno poboljšanje najniže plaćenim radnicima, dok je diferencirani model u RS-u imao umjereniji učinak.

Ipak, rast plaća u oba entiteta doprinio je većoj motivaciji zaposlenih, konkurentnosti poslodavaca i smanjenju odlaska radne snage, osobito u sektorima s kroničnim nedostatkom kadra.

Rast ohrabruje, ali ključni izazovi ostaju

Ovogodišnji rast plaća ohrabruje i ukazuje na određeni oporavak tržišta rada, ali ne rješava ključne strukturne izazove poput manjka radne snage, regionalnih razlika i neusklađenosti ponude i potražnje. Održivo povećanje životnog standarda moguće je postići tek uz stabilnu gospodarsku politiku te snažnija ulaganja u kompetencije, inovacije i zadržavanje talentiranih radnika.